Pravilnik o porezu na dobit

(Nar. nov., br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14,  157/14, 137/15, 1/17, 2/18, 1/19, 1/20, 59/20 i 1/21)

I. OPĆA ODREDBA

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom podrobnije propisuje provedba Zakona o porezu na dobit (dalje u tekstu: Zakon).

II. POREZNI OBVEZNIK

1. Porezni obveznik pravna osoba

Članak 2.

(1) Porezni obveznik u smislu članka 2. stavak 1. Zakona jest trgovačko društvo i druga pravna osoba. Za prosudbu o tome je li druga pravna osoba koja nije navedena u članku 2. stavak 6. Zakona porezni obveznik, bitno je obavlja li djelatnost radi stjecanja dobiti, bez obzira na vrstu djelatnosti i njezin pravni status. Obavlja li takva osoba djelatnost radi stjecanja dobiti, treba utvrditi na temelju akata o osnivanju i poslovanju te na temelju podataka o djelatnosti koju stvarno obavlja, rezultatu poslovanja i postupanju s ostvarenim rezultatom.

(2) Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezni obveznik je stečajna i likvidacijska masa utvrđena prema posebnom propisu o poslovanju trgovačkih društava.

čl. 2. st. 1. Zakona o porezu na dobit čl. 2. st. 2. Zakona o porezu na dobit Porezni tretman zatvorenih alternativnih investicijskih fondova (Porezna uprava – 4.1.2016.) Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

2. Porezni obveznik fizička osoba

Članak 3.

(1) Fizička osoba iz članka 2. stavak 3. Zakona koja želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, o tome dostavlja pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.

(2) Fizička osoba koja je ispunila uvjet iz članka 2. stavka 4. Zakona, o tome pisano izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja tekuće godine u kojoj su ispunjeni propisani uvjeti, a najkasnije petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine. Na isti način postupa i nositelj zajedničke samostalne djelatnosti.

(3) U porezne obveznike fizičke osobe iz stavka 2. ovoga članka, uz obrtnike, spadaju i druge fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od samostalnih djelatnosti.

(4) Obveza plaćanja poreza na dobit, fizičkim osobama iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, počinje teći istekom poreznog razdoblja u kojemu su dostavili izjavu iz članka 2. stavka 3. Zakona ili u kojemu su ispunili uvjet iz članka 2. stavka 4. Zakona.

(5) Fizička osoba iz članka 2. stavka 3. i 4. Zakona, koja ispunjava uvjet iz članka 29. stavka 6. Zakona i koja želi plaćati porez na dohodak umjesto poreza na dobit, o tome dostavlja pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja godine u kojoj je ispunila navedeni uvjet, a najkasnije petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine.

čl. 2. st. 4. Zakona o porezu na dobit Promjena načina oporezivanja (Porezna uprava – 14.3.2017.) Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

2.1. Utvrđivanje uvjeta za status poreznog obveznika fizičke osobe

Članak 4.

(1) Poreznim obveznicima iz članka 2. stavak 4. Zakona smatraju se i fizičke osobe koje obavljaju zajedničku djelatnost, neovisno o broju osoba supoduzetnika.

(2) Nositelj zajedničke djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka dužan je postupiti na način propisan člankom 3. ovoga Pravilnika.

čl. 2. st. 4. Zakona o porezu na dobit Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

2.1.1. Primici (prihodi) pri promjeni metode oporezivanja

Članak 5.

(1) - (3) brisani

Ukupni primitak iz članka 2. stavak 4. Zakona čine primici utvrđeni na način propisan u Zakonu o porezu na dohodak. U ukupni primitak ne uključuje se porez na dodanu vrijednost.

čl. 2. st. 4. Zakona o porezu na dobit Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

3. Ostali porezni obveznici

Članak 6.

(1) U postupku utvrđivanja obavljanja gospodarske djelatnosti osoba iz članka 2. stavka 5. i 6. Zakona, a čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu potrebno je utvrditi obavlja li se ta djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi. Neovisno o tome imali li određena osoba u svojim aktima o osnivanju za cilj ostvarivanje dobiti ili samo prihoda radi financiranja svoje djelatnosti, a prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da ona obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobiti.

(2) Ako osobe iz članka 2. stavka 5. i 6. Zakona ne prijave početak obavljanja gospodarske djelatnosti, nadležna ispostava Porezne uprave rješenjem će, sukladno članku 2. stavak 7. Zakona, utvrditi obvezu plaćanja poreza na dobit za tu djelatnost u slučajevima kada prema stavku 1. ovoga članka utvrdi da bi neoporezivanje te djelatnosti dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu.

čl. 2. st. 7. Zakona o porezu na dobit Porezni tretman zatvorenih alternativnih investicijskih fondova (Porezna uprava – 4.1.2016.) Što je potrebno uzeti u obzir prilikom utvrđivanja poreznog statusa zdravstvenih ustanova kojima je osnivač država ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? (Porezna uprava – 21.3.2013.) Obračun poreza na dobit za 2019. kod neprofitnih organizacija (Irena Slovinac, FIP br. 2/20) Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.) Status obveznika poreza na dobit – zdravstvena ustanova (TEB -1.9.2021.)

4. Poslovne jedinice

Članak 7.

(1) Inozemnom poduzetniku (nerezidentu) koji obavlja ili započinje obavljati djelatnost na području Republike Hrvatske porezni status stalnog mjesta poslovanja odnosno poslovne jedinice utvrđuje se sukladno članku 4. Zakona prema uvjetima propisanim općim poreznim propisom.

(2) Za potrebe primjene stavka 1. ovoga članka inozemni poduzetnik koji započinje obavljati djelatnost na području Republike Hrvatske dužan je u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti javiti se u Poreznu upravu radi utvrđivanja poreznih obveza temeljem opisa planiranih aktivnosti i načina obavljanja djelatnosti te dodjele poreznog broja odnosno osobnog identifikacijskog broja.

(3) Ako prema stavku 2. ovoga članka nije utvrđena obveza plaćanja poreza na dobit, inozemni poduzetnik je dužan ukoliko dođe do promjene u obavljanju djelatnosti na način da te promjene dovode do utvrđivanja obveze plaćanja poreza na dobit o tome obavijestiti Poreznu upravu u roku od osam dana.

(4) U slučaju kada Republika Hrvatska nema pravo oporezivati djelatnost inozemnog poduzetnika, isti je dužan postupiti prema stavku 2. ovoga članka i prema stavku 3. ovoga članka ukoliko dođe do promjene u obavljanju djelatnosti na način da te promjene dovode do utvrđivanja obveze plaćanja poreza na dobit.

(5) Inozemni poduzetnici iz stavka 3. i 4. ovoga članka Poreznoj upravi dostavljaju, nakon isteka poslovne godine, a najkasnije u roku propisanom za predaju prijave poreza na dobit, pisanu izjavu o načinu obavljanja djelatnosti, a koja osobito sadrži opis aktivnosti i djelatnosti koje se obavljaju u Republici Hrvatskoj.

čl. 4. Zakona o porezu na dobit FIP 11/22: Uračunavanje poreza na dobit plaćenog u inozemstvu (30.10.2022.) Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

Članak 8.

brisan

III. POREZNA OSNOVICA

1. Prihodi

Članak 9.

(1) Prihodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), sukladno članku 5. stavak 1. Zakona, smatraju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi za isporučena dobra, obavljene usluge i po drugim osnovama u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje kapitala do kraja toga razdoblja. Povećanjem kapitala smatraju se i sva izravna povećanja dobiti i svih oblika kapitala osim revalorizacijskih pričuva. S revalorizacijskim pričuvama izjednačavaju se i odgovarajuće pričuve za vrijednosna usklađenja financijske imovine, utvrđene po posebnim propisima.

(2) Ulaganja dioničara ili članova društva u neupisani kapital društva ne smatra se oporezivim prihodom pod uvjetima propisanima člankom 10. ovoga Pravilnika.

(3) U poreznu osnovicu iz članka 5. stavak 1. Zakona uključuju se i dobici od otuđenja dionica i udjela u kapitalu.

(4) Prihodi nastali kod poreznog obveznika od ulaganja ne oporezuju se ako bi došlo do dvostrukog oporezivanja, jedan put kod ulagača a drugi put kod društva u koje se ulaže.

(5) Ukidanje revalorizacijske pričuve radi pokrića gubitka u stečajnom postupku koji se zaključuje prihvaćanjem stečajnog plana ne predstavlja prihod niti se njime povećava porezna osnovica.

(6) U osnovicu poreza na dobit ne uključuju se iskazani prihodi po osnovi potpora iz članka 6. stavka 6. Zakona te isti ne utječu na pokazatelje o poslovanju poreznog obveznika za potrebe provedbe postupka plaćanja poreza u posebnim okolnostima utvrđenih u skladu s općim poreznim propisom i njegovim provedbenim aktima.

Prihodi od potpora u slučaju posebnih okolnosti (TEB - 1.9.2021.)

(7) Potpore iz stavka 6. ovoga članka ne uključuju državne potpore i poticaje koji se dodjeljuju u poreznom razdoblju neovisno o nastanku posebnih okolnosti.

čl. 5. st. 1. Zakona o porezu na dobit Oporezivanje dobiti u uvjetima posebnih okolnosti (Marijana Herceg, FIP br. 7/20) Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.) Prihodi od potpora u slučaju posebnih okolnosti (TEB - 1.9.2021.)

2. Ulaganje člana društva i dioničara

Članak 10.

(1) Pod ulaganjem dioničara ili člana društva u neupisani kapital društva, poreznog obveznika, prema članku 9. stavak 2. ovoga Pravilnika, razumijeva se ulaganje u novcu, stvarima i pravima predanim društvu na raspolaganje u poslovne svrhe, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti društva. O ulaganju mora postojati društveni ugovor ili druga pisana isprava.

(2) Ako se ulaganje člana društva ili dioničara ne registrira kao povećanje temeljnoga kapitala, bitno je da ulaganje osigura status imovine društva. Smatra se da je ulaganje steklo status imovine društva ako na temelju takova ulaganja ne postoji ni sadašnja ni buduća obveza društva, te da društvo imovinu posjeduje i s njom neograničeno raspolaže. Neograničeno raspolaganje imovinom podrazumijeva da se na društvo prenosi pravo činjeničnog (faktičkog) vlasništva, odnosno pravo gospodarske pripadnosti dobra društvu, u smislu Općeg poreznog zakona.

(3) Ulaganje iz stavka 1. ovoga članka u obliku stvari i prava dugotrajne imovine procjenjuje se po usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Pod usporedivom tržišnom vrijednosti razumijeva se cijena koja bi se u trenutku ulaganja mogla postići na tržištu, a prvenstveno je mjerodavna cijena nove nabave. Ako se cijena nove nabave ne može pouzdano utvrditi, treba usporedivu tržišnu vrijednost procijeniti.

(4) Ulaganje iz stavka 1. ovoga članka u obliku stvari kratkotrajne imovine procjenjuje se prema troškovima proizvodnje ili cijeni nove nabave u trenutku ulaganja. Kao cijene nove nabave mjerodavne su cijene onoga tržišta na kojemu bi porezni obveznik nabavljao kada te predmete ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave ne mogu ili ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti.

(5) Kao podloga za procjenu usporedive tržišne vrijednosti mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti za uložena dobra. Ako su se cijene istih ili sličnih dobara ranije procijenjenih povisile ili snizile, to pri novoj procjeni treba uzeti u obzir. Ako se korisnost nekoga dobra u odnosu na raniju procjenu smanjila, to treba putem otpisa uzeti u obzir.

(6) Dobra koja nisu nova, za koja se tržišna vrijednost ne može ili ne može pouzdano utvrditi jer se rabljenim dobrima ne trguje ili se trguje rijetko, mogu se procijeniti na osnovi tržišne cijene za nova ista ili slična dobra, s tim da njihovu potrošenost (smanjenu korisnost) treba putem otpisa uzeti u obzir.

(7) Ako je rezultat procjene prema stavcima 5. i 6. ovoga članka očito netočan, procjena se ne smije primijeniti. Očitu netočnost dokazuje onaj tko ju je utvrdio.

(8) Ne smatra se ulaganjem u smislu stavka 1. ovoga članka ako se imovina dioničara ili člana društva koristi u društvu kao tuđa, koja je društvu dana u najam, zakup, pozajmicu ili posudbu.

čl. 5. st. 1. Zakona o porezu na dobit FIP 9/22: Pretvaranje zajmova u kapitalne rezerve društva (31.08.2022.)

3. Rashodi

Članak 11.

(1) Rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), sukladno članku 5. stavak 1. Zakona, smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti.

(2) Rashodima se ne smatra smanjenje kapitala po osnovi povrata i raspodjele ulagačima ako je učinjeno u skladu s propisima koji uređuju to područje.

(3) Rashodi kod ulagača temeljem kojih bi nastalo dvostruko smanjenje porezne osnovice ili dvostruko stvaranje poreznog gubit­ka, jedan put kod ulagača a drugi put kod društva u koje se ulaže, ne priznaju se.

(4) Rashodima poreznog razdoblja smatraju se i rashodi utvrđeni na način i pod uvjetima propisanim člankom 5. stavkom 5. Zakona, te propisima o porezu na dohodak.

čl. 5. st. 1. Zakona o porezu na dobit Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.) Priznavanje rashoda od odštete temeljem sudske presude (TEB - 1.9.2021.) Članarina strukovnim komorama (TEB - 1.9.2021.)

4. Paušalno oporezivanje

Članak 11.a

(1) Porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz članka 5.b Zakona paušalnu osnovicu poreza na dobit utvrđuju kao:

1. razliku između ukupno ostvarenih godišnjih prihoda od gospodarske djelatnosti i porezno priznatih rashoda u visini 85% tog iznosa, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti do 300.000,00 kuna

2. razliku između ukupno ostvarenih godišnjih prihoda od gospodarske djelatnosti i porezno priznatih rashoda u visini 80% tog iznosa, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti od 300.000,01 do 500.000,00 kuna

3. razliku između ukupno ostvarenih godišnjih prihoda od gospodarske djelatnosti i porezno priznatih rashoda u visini 75% tog iznosa, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti od 500.000,01 do 1.000.000,00 kuna

4. razliku između ukupno ostvarenih godišnjih prihoda od gospodarske djelatnosti i porezno priznatih rashoda u visini 70% tog iznosa, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti od 1.000.000,01 do 2.000.000,00 kuna

5. razliku između ukupno ostvarenih godišnjih prihoda od gospodarske djelatnosti i porezno priznatih rashoda u visini 60% tog iznosa, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti od 2.000.000,01 do 3.000.000,00 kuna

6. razliku između ukupno ostvarenih godišnjih prihoda od gospodarske djelatnosti i porezno priznatih rashoda u visini 50% tog iznosa, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti od 3.000.000,01 do 4.000.000,00 kuna

7. razliku između ukupno ostvarenih godišnjih prihoda od gospodarske djelatnosti i porezno priznatih rashoda u visini 40% tog iznosa, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti od 4.000.000,01 do 5.000.000,00 kuna

8. razliku između ukupno ostvarenih godišnjih prihoda od gospodarske djelatnosti i porezno priznatih rashoda u visini 30% tog iznosa, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti od 5.000.000,01 do 7.500.000,00 kuna.

(2) Evidencija o prihodima propisana člankom 5.b stavkom 3. Zakona minimalno mora sadržavati datum, broj izdanog računa, vrijednost isporučene robe ili usluge, ukupnu vrijednost svih isporuka do određenog dana.

(3) Porezni obveznik iz članka 5.b stavka 4. Zakona koji namjerava plaćati porez na dobit u paušalnom iznosu podnosi zahtjev za plaćanje poreza u paušalnom iznosu Poreznoj upravi najkasnije 15 dana nakon početka poreznoga razdoblja. U istom roku porezni obveznik kojem je utvrđena obveza plaćanja poreza na dobit u paušalnom iznosu dužan je obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave ukoliko namjerava utvrđivati obvezu poreza na dobit prema članku 5. stavku 1. ili stavku 7. Zakona.

(4) Porezni obveznici koji su prije utvrđivanja obveze poreza na dobit u paušalnom iznosu bili obveznici poreza na dobit, dužni su u zadnjoj prijavi poreza na dobit iskazati skrivene pričuve koje su vezane uz obavljanje gospodarske djelatnosti.

(5) Porezna osnovica prema stavku 1. ovoga članka utvrđuje se na godišnjoj razini, prema visini ukupno ostvarenih prihoda od gospodarske djelatnosti i u slučaju kada se gospodarska djelatnost obavlja samo u određenom vremenskom periodu.

(6) Obveza poreza na dobit za porezno razdoblje te predujmovi poreza na dobit za sljedeće porezno razdoblje utvrđuju se na temelju izvješća iz članka 5.b stavka 5. Zakona.

(7) Godišnji porez na dobit u paušalnom iznosu plaća se tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesječja. Mjesečni iznos predujma poreza na dobit utvrđuje se na način da se obveza poreza na dobit u paušalnom iznosu iz stavka 6. ovoga članka podijeli s brojem mjeseci poslovanja za koje se podnosi izvješće.

(8) Poreznom obvezniku kojemu je temeljem izvješća iz stavka 6. ovoga članka utvrđena razlika za povrat, više plaćeni paušalni porez na dobit za proteklo porezno razdoblje vraća se na njegov zahtjev ili mu se uračunava u obvezu za iduće porezno razdoblje.

(9) Ako tijekom poreznog razdoblja, prema evidenciji iz stavka 2. ovoga članka, porezni obveznik ostvari prihode veće od iznosa propisanih člankom 5.b stavcima 1. i 2. Zakona umanjenih za iznos potpora iz članka 6. stavka 6. Zakona, obvezan je o tome izvijestiti Poreznu upravu u roku od osam dana.

(10) Kada se na temelju obavljenog nadzora i/ili prikupljenih podataka o ostvarenim prihodima utvrdi da je porezni obveznik ostvario prihode po osnovi obavljanja djelatnosti iz članka 2. stavka 7. Zakona iznad iznosa iz članka 5.b stavka 1. i 2. Zakona, Porezna uprava će donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza na dobit u skladu sa člankom 34. stavcima 1. i 2. Zakona.

(11) U slučaju iz stavka 9. ili 10. ovoga članka porezni obveznik je obvezan odmah prijeći na utvrđivanje porezne osnovice prema članku 5. stavku 1. Zakona.

(12) Izvješće iz stavka 6. ovoga članka podnosi se na Obrascu PD-PO – »Izvješće o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu« koji je sastavni dio ovoga Pravilnika i sadrži sljedeće:

1. Pod I Podatke o poreznom obvezniku:

1. naziv poreznog obveznika

2. osobni identifikacijski broj (OIB)

3. adresa sjedišta poreznog obveznika

4. naziv gospodarske djelatnosti.

2. Pod II Obračun paušalnog poreza na dobit:

1. ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti

2. iznos porezno priznatog rashoda

3. paušalna osnovica poreza na dobit prema ukupnom godišnjem ostvarenom prihodu (stavak 1. ovoga članka)

4. paušalna obveza poreza na dobit (umnožak iznosa iz točke 3. i porezne stope iz članka 28. točke 1. Zakona)

5. uplaćeni predujmovi u poreznom razdoblju

6. razlika za uplatu ili povrat (iznos iz točke 4. umanjen za iznos iz točke 5.)

7. iznos mjesečnog predujma za sljedeće porezno razdoblje.

3. Dodatak I – Obračun spomeničke rente – Obrazac SR

4. Dodatak II – Obračun turističke članarine – Obrazac TZ 1

(13) Iznimno od posebnih propisa prema kojima se utvrđuje obveza dostave obračuna i uplate spomeničke rente i turističke članarine, kao dodatak obrascu iz stavka 12. ovoga članka, porezni obveznik može dostaviti obračun spomeničke rente i turističke članarine.

(14) Obračun spomeničke rente i obračun turističke članarine iz stavka 13. ovoga članka sastavlja se u skladu s posebnim propisima.

(15) Sadržaj dodatka iz stavka 13. ovoga članka istovjetan je sadržaju propisanom posebnim propisima, stoga se dostavom istog smatra da su ispunjeni uvjeti iz posebnih propisa u svezi dostave obračuna spomeničke rente i turističke članarine.

čl. 5.b Zakona o porezu na dobit Obračun poreza na dobit u paušalnom iznosu (Irena Slovinac, FIP br. 1/20) Novosti u sustavu poreza na dobit (Ksenija Cipek, Marijana Herceg, FIP br. 2/17)

5. Porezna osnovica prema novčanom načelu

Članak 11.b

(1) Porezni obveznik koji sukladno članku 5. stavcima 7., 8., 9., 10., 11., 12., i 13. Zakona utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu, dužan je poreznu osnovicu utvrđenu prema članku 7. stavku 8. Zakona dodatno uvećati i umanjiti primjenjujući na odgovarajući način odredbe propisane Zakonom i ovim Pravilnikom koje se odnose na utvrđivanje porezne osnovice iz članka 5. stavka 1. Zakona.

(2) Porezna osnovica iz članka 5. stavka 8. Zakona se uvećava ili umanjuje za ukupne nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke/gubitke te određene novčane transakcije i realizirane dobitke/gubitke propisane stavkom 9. toga članka Zakona, koje su nastale u poreznom razdoblju za koje se podnosi godišnja porezna prijava.

(3) Porezni obveznik koji utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu dužan je poreznu osnovicu uvećati ili umanjiti za određene nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke/gubitke te određene novčane transakcije i realizirane dobitke/gubitke koje su u prethodnim poreznim razdobljima bili isključeni (uvećanjem i umanjenjem) iz porezne osnovice temeljem članka 5. stavka 8. Zakona, ali su se stekli uvjeti uključivanja u poreznu osnovicu prema stavku 10. istog članka Zakona u poreznom razdoblju za koje se podnosi godišnja porezna prijava.

(4) Ukoliko je obveznik poreza na dobit promijenio način utvrđivanja porezne osnovice, te utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu dužan je nakon proteka roka za naplatu ili po realizaciji određenih stavki kojima je uvećana ili umanjena porezna osnovica prema članku 16. stavku 4. Zakona, iste uključiti u poreznu osnovicu na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.

(5) Ukoliko je obveznik poreza na dohodak postao obveznikom poreza na dobit i istovremeno promijenio način utvrđivanja porezne osnovice prema članku 5. stavku 7. Zakona dužan je nakon proteka roka za naplatu ili po realizaciji određenih stavki iz početne bilance koje su navedene u članka 41. stavka 2. ovoga Pravilnika iste uključiti u poreznu osnovicu na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.

(6) Porezni obveznik je dužan osigurati evidenciju izvršenih uvećanja i umanjenja porezne osnovice iz stavaka 4. i 5. ovoga članka vodeći se temeljnim načelima urednog knjigovodstva.

(7) Porezni obveznik koji sukladno članku 5. stavku 13. Zakona više ne ispunjava uvjete za utvrđivanje porezne osnovice prema novčanom načelu ili namjerava promijeniti način oporezivanja porezne osnovice prema stavku 11. istog članka Zakona, dužan je najkasnije 15 dana nakon isteka toga poreznog razdoblja obavijestiti Poreznu upravu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice.

(8) Ukoliko je nad poreznim obveznikom koji utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije ili porezni obveznik nestaje bez postupka likvidacije ili prestaje obavljati poduzetničku djelatnost, porezni obveznik je dužan u prijavi poreza na dobit za porezno razdoblje prije nastanka navedene promjene ili prije prestanka obavljanja djelatnosti, iskazati poreznu osnovicu prema članku 5. stavku 1. Zakona, korekcijom porezne osnovice odnosno uvećanjem i umanjenjem porezne osnovice prema stavkama i predznaku iz članka 41. stavka 2. ovoga Pravilnika.

(9) Uvećanja i umanjenja porezne osnovice prema ovom članku Pravilnika porezni obveznik je dužan provesti vodeći se načelom izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i načelom izbjegavanja dvostrukog umanjenja porezne osnovice.

čl. 5. st. 14. Zakona o porezu na dobit Promjena načina oporezivanja kod obrtnika - prijelaz s dohotka na dobit (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 10/20) Promjena načina oporezivanja u sustavu poreza na dobit (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 1/18) Novosti u sustavu poreza na dobit (Ksenija Cipek, Marijana Herceg, FIP br. 2/17) Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit prema novčanom načelu - Obrazac PD-NN za 2021. (31.01.2022.)

6. Neautentični aranžmani

Članak 11.c

(1) Sukladno članku 5.a Zakona, pri utvrđivanju porezne osnovice iz članka 5. stavka 1. i stavka 7. Zakona iz porezne osnovice mogu se isključiti pojedine odredbe ili prava propisana Zakonom i ovim Pravilnikom ukoliko se utvrdi da su sastavni dio neautentičnog aranžmana.

(2) Smatra se da je aranžman ili niz aranžmana neautentičan odnosno da je osnovan s ciljem izbjegavanja poreza, a ne iz valjanih komercijalnih razloga odnosno ukoliko je, a bez obzira na bilo koje subjektivne namjere poreznog obveznika, u suprotnosti s ciljem, duhom i svrhom odredbi propisanih Zakonom i ovim Pravilnikom.

(3) Neautentični aranžmani iz stavka 1. ovoga članka mogu se pojaviti u nepredvidljivim oblicima, a osobito se mogu uočiti kada aranžman ili niz aranžmana uključuje jednu ili više sljedećih situacija:

1. pravne značajke pojedinih mjera od kojih se sastoji aranžman nisu u skladu s pravnim sadržajem aranžmana kao cjeline

2. aranžman ili niz aranžmana provode se na način koji se ne bi inače upotrebljavao u razumnom poslovnom ponašanju

3. aranžman ili niz aranžmana uključuju elemente koji imaju učinak međusobnog prebijanja ili poništavanja

4. provedene transakcije su kružne

5. aranžman ili niz aranžmana dovode do značajne porezne pogodnosti no to se ne odražava u poslovnim rizicima koje je preuzeo porezni obveznik niti u njegovim novčanim tokovima

6. aranžman ili niz aranžmana stvorenih u postupku reorganizacije grupe koji dovode do prijenosa troškova s članova društva na podređena povezana društva, kojima se ne može dokazati gospodarska korist za društvo koje se tereti tim troškovima.

čl. 5.a st. 3. Zakona o porezu na dobit Novosti u sustavu poreza na dobit (Ksenija Cipek, Marijana Herceg, FIP br. 2/17)

IV. SMANJENJE POREZNE OSNOVICE

1. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti

Članak 12.

(1) Porezna osnovica iz članka 5. stavka 1. Zakona umanjuje se za prihode od dividendi i udjela u dobiti primljene od poduzetnika temeljem udjela u kapitalu, a koji su utvrđeni u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom 1. Zakona.

(2) Porezni obveznik koji u godišnjoj prijavi poreza na dobit iskazuje umanjenje porezne osnovice po osnovi primljenih dividendi i udjela u dobiti, uz prijavu poreza na dobit dostavlja:

1. dokaz o stečenom udjelu u kapitalu isplatitelja,

2. ako je isplatitelj nerezident, dokaz da isti ispunjava uvjete navedene u članku 6. stavku 1. točki 1. podtočki 1.1. a) i 1.1. b) Zakona,

3. dokaz o rezidentnosti isplatitelja, osim ako je isplatitelj rezident Republike Hrvatske i

4. izjavu isplatitelja da te prihode od dividendi i udjela u dobiti koje je isplatio poreznom obvezniku nije u zemlji svoje rezidentnosti iskazao kao porezno priznati rashod.

(3) Priloge iz stavka 2. točaka 1. do 5. porezni obveznik dostavlja samo jednom, osim ako dođe do promjene podataka.

(4) Ukoliko je isplatitelj dividendi i udjela u dobiti rezident EU, smatra se da ispunjava uvjete iz članka 6. stavka 1. točke 1. podtočke 1.1. a) Zakona ako je obveznik plaćanja poreza na dobit prema odredbama Zakona ili istovjetne vrste poreza prema popisu u Dodatku F, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika te da ispunjava uvjete iz članka 6. stavka 1. točke 1. podtočke 1.1. b) Zakona ako je osnovan kao društvo pravnog oblika navedenog u Dodatku E, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(5) Ukoliko je isplatitelj dividendi i udjela u dobiti rezident zemlje izvan EU, tada je kao dokaz iz stavka 2. točke 3. ovoga članka, potrebno dostaviti od nadležnih institucija potvrdu ili drugu vjerodostojnu ispravu kojom se dokazuje način plaćanja poreza i pravni oblik isplatitelja.

(6) Ukoliko je isplatitelj dividendi i udjela u dobiti obveznik poreza po tonaži broda, smatra se da su ispunjeni uvjeti iz članka 6. stavka 1. točke 1. podtočke 1.1. a) Zakona.

(7) Odredbe ovoga članka, u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom 1. Zakona i člankom 9. stavkom 4. ovoga Pravilnika, na istovjetan se način primjenjuju na prihode od dividendi i udjela u dobiti u slučaju kada se za ulaganja primjenjuje metoda udjela.

čl. 6. st.1. toč. 1.2.c) Zakona o porezu na dobit Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.) Umanjenje porezne osnovice za primljene dividende (TEB - 1.9.2021.)

Članak 12.a

brisan

2. Nerealizirani dobici

Članak 13.

(1) Prihodima od vrijednosnih usklađenja iz članka 6. stavak 1. točka 2. Zakona smatraju se nerealizirani dobici koji se ne oporezuju. Oporezuju se realizirani dobici.

(2) Realiziranim dobitkom iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se ostvarena vrijednost iznad troška stjecanja ili vrijednosno usklađenje troška stjecanja, odnosno revaloriziranog troška stjecanja.

(3) Ako se nerealizirani dobici iskazuju u računu dobiti i gubitka tada se s njima postupa kao da su realizirani.

čl. 6. st. 1. toč. 2. Zakona o porezu na dobit

(4) Dobici od prodaje vlastitih dionica i udjela ne oporezuju se.

Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

3. Državne potpore u obliku poreznih olakšica

Članak 14.

Porezna osnovica može se smanjiti za svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu i potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta u visini i na način propisan u Zakonu o državnim potporama za obrazovanje i izobrazbu i drugim propisima donesenim na temelju toga Zakona.

čl. 6. st. 1. toč. 5. Zakona o porezu na dobit TEB: Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu (08.09.2022.) Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

Članak 15.

čl. 6. st. 1. toč. 5. Zakona o porezu na dobit

Porezna osnovica može se smanjiti za svotu državne potpore za istraživačko-razvojne projekte u visini i na način utvrđen prema propisima kojima se uređuje državna potpora za istraživačko-razvojne projekte.

Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.) Porezne olakšice za istraživanje i razvoj (TEB - 1.9.2021.)

Članci 16.- 19.

brisani

4. Rashodi prethodnih poreznih razdoblja

Članak 20.

Rashodima ranijih godina iz članka 6. stavak 2. Zakona, za koje se može smanjiti porezna osnovica, smatraju se uvjetno nepriznati rashodi koji su bili uključeni u poreznu osnovicu u prethodnim razdobljima, a za koje su u tekućem obračunskom razdoblju ispunjeni uvjeti za njihovo priznavanje. Porezna osnovica može se umanjiti za takve rashode u poreznom razdoblju u kojemu su ispunjeni uvjeti propisani za porezno priznavanje.

čl. 6. st. 2. Zakona o porezu na dobit Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

V. POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE

1. Nerealizirani gubici

Članak 21.

(1) Rashodima od vrijednosnih usklađenja iz članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona, smatraju se nerealizirani gubici koji se porezno ne priznaju.

(2) Nerealiziranim gubitkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se usklađenje vrijednosti ispod troška stjecanja.

(3) Gubici od prodaje vlastitih dionica i udjela porezno se ne priznaju.

čl. 7. st. 1. toč. 1. Zakona o porezu na dobit Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.) Rashodi od likvidacije ovisnog društva (TEB - 1.9.2021.)

2. Troškovi amortizacije

Članak 22.

(1) Porezna osnovica povećava se za iznos amortizacije iz članka 7. stavak 1. točka 2. Zakona iznad najviše porezno dopustiva iznosa propisanog u članku 12. Zakona. Porezna osnovica povećava se za iznos iskazanog gubitka od vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine iz članka 12. Zakona i ovoga članka, koji je veći od iznosa porezno priznatog iznosa utvrđenoga prema stavku 12. ovoga članka, osim u slučaju nastanka izvanrednog oštećenja na temelju vjerodostojne dokumentacije.

(2) Predmeti dugotrajne imovine iz članka 12. stavak 5. Zakona, koji se ne mogu nedvojbeno razvrstati prema opisu dugotrajne imovine, razvrstavaju se u skupinu »Ostala nespomenuta dugotrajna imovina«.

(3) Ako je trošak nabave za dugotrajnu imovinu iz članka 12. stavak 13. Zakona iznad 400.000,00 kuna po jednom sredstvu, porezna osnovica povećava se za iznos porezno nepriznate amortizacije u poreznom razdoblju u kojemu se imovina amortizira. Porezna osnovica povećava se za trošak amortizacije za imovinu koja je nabavljena u razdoblju primjene Zakona.

Rashodi amortizacije osobnog automobila nabavne vrijednosti preko 400.000,00 kn uz obračun plaće u naravi (TEB - 1.9.2021.)

(4) Amortizacijom iz članka 12. stavak 12. Zakona smatra se amortizacija obračunana za imovinu koja je bila amortizirana ili otpisana. Ako je vrijednost imovine povećana bez dodatnog troška ulaganja, a povećanje nije uključeno u poreznu osnovicu, tada se obračunana amortizacija porezno ne priznaje.

(5) brisano

(6) Amortizacija goodwilla nastalog pri stjecanju i statusnim promjenama iz članka 19. Zakona nije porezno priznati rashod.

(7) Poreznom obvezniku koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor, sukladno članku 12. stavku 16. Zakona, ne priznaje se kao rashod amortizacija takve imovine, te pripadajući troškovi koji su nastali u svezi s korištenjem takve imovine, ako:

1. porezni obveznik nije registriran za djelatnost iznajmljivanja i prijevoza plovilima i zrakoplovima, odnosno za djelatnost iznajmljivanja apartmana i kuća za odmor, i

2. po osnovi korištenja plovila i zrakoplova ne ostvari u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini 7% nabavne vrijednosti takve imovine, i

3. po osnovi korištenja apartmana i kuće za odmor ne ostvari u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini 5% nabavne vrijednosti takve imovine.

TEB: Nabavna vrijednost apartmana (08.09.2022.)

(8) U nabavnu vrijednost imovine iz članka 12. stavka 16. Zakona i stavka 7. ovoga članka uključuju se i svi troškovi koji se izravno mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i u radno stanje za namjeravanu upotrebu.

TEB: Nabavna vrijednost apartmana (08.09.2022.)

(9) Iznimno, u prvoj godini nabave i u godini otuđenja imovine iz članka 12. stavka 16. Zakona, prihodi po osnovi korištenja te imovine najmanje u visini od 7% odnosno 5% nabavne vrijednosti imovine mogu se utvrditi razmjerno broju mjeseci korištenja imovine.

(10) Porezni obveznik koji ostvaruje prihode od pružanja turističkih usluga sukladno posebnim propisima kojima se uređuje pružanje usluga u turizmu na način da kombinacijom više turističkih usluga zaračunava jednu cjelovitu uslugu, a ne svaku uslugu pojedinačno, za priznavanje troškova amortizacije pojedinog sredstva odnosno pojedine imovine i svih pripadajućih troškova koji su nastali u svezi korištenjem sredstva i imovine treba ispuniti uvjete iz članka 12. stavka 16. Zakona. Zbog utvrđivanja prihoda koji se mogu pripisati pojedinom sredstvu i imovini porezni obveznik treba osigurati vjerodostojne isprave o pruženoj kombinaciji usluga koja je uključivala korištenje sredstva i imovine, odnosno prema kalkulaciji cijene usluge utvrditi visinu prihoda koji se mogu pripisati sredstvu i imovini, te vjerodostojne isprave o rashodima koji su nastali temeljem korištenja sredstva i imovine u poslovne svrhe.

(11) Porezni obveznik koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor sukladno članku 12. stavku 16. Zakona obvezan je sastaviti pregled podataka za pojedino sredstvo odnosno imovinu koji osobito sadrži: vrsta sredstva odnosno imovine, nabavna vrijednost, ostvareni prihod po osnovi korištenja sredstva odnosno imovine u poreznom razdoblju, amortizacija u poreznom razdoblju, te pripadajući troškovi koji su nastali u svezi s korištenjem sredstva odnosno imovine u poreznom razdoblju prema vrsti troška. Pregled podataka o sredstvu odnosno imovini obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit.

(12) Poreznom obvezniku iz članka 12. stavka 22. Zakona razlika između iznosa utvrđenog vrijednosnim usklađenjem dugotrajne imovine i iznosa utvrđenog primjenom propisanih amortizacijskih stopa iz stavka 5. toga članka Zakona nije porezno priznati rashod.

(13) Porezni obveznik iz stavka 12. ovoga članka uz prijavu poreza na dobit dostavlja posebnu evidenciju o iznosima porezno priznatih rashoda amortizacije dugotrajne imovine utvrđene na način propisan člankom 12. Zakona i ovim člankom te iznose vrijednosnog usklađenja, od početka korištenja određene dugotrajne imovine.

Vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine (Porezna uprava – 5.4.2016.)

(14) Iznimno od članka 12. stavka 10. Zakona, neamortizirani trošak nabave uništenog plovila i porezno priznati rashod iz članka 12. stavka 23. Zakona utvrđuje se u razdoblju u kojemu se iskazuju i prihodi s osnove primljenih bespovratnih novčanih sredstava. Porezni obveznik je dužan uz prijavu poreza na dobit, u razdoblju u kojemu je primio potporu, dostaviti dokumentaciju o uništenju plovila, dokumentaciju o primljenim bespovratnim sredstvima za uništenje plovila te izračun razlike između neamortiziranog troška nabave uništenog plovila i iznosa primljenih sredstava.

Vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine (Porezna uprava – 5.4.2016.)

(15) Porezni obveznik koji sukladno računovodstvenom standardu iskazuje troškove amortizacije za imovinu koju koristi po osnovi nefinacijskog najma, u porezno priznate rashode poreznog razdoblja uključuje ukupne iznose troškova najma koji su izjednačeni iznosu ugovorenog najma (bez poreza na dodanu vrijednost za obveznika toga poreza) u poreznom razdoblju, a za razliku iskazanih troškova uvećava ili umanjuje osnovicu poreza na dobit.

čl. 12. Zakona o porezu na dobit čl. 7. st. 1. toč. 2. Zakona o porezu na dobit Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.) Troškovi operativnog najma vozila (TEB - 1.9.2021.) Priznavanje troškova amortizacije za imovinu koja nije u uporabi (TEB - 1.9.2021.)

3. Troškovi reprezentacije

Članak 23.

(1) Poslovnim partnerima iz članka 7. stavak 1. točka 3. Zakona smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.

(2) Troškovima reprezentacije s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost smatraju se darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, sukladno članku 7. stavak 1. točka 3. Zakona, koji su dani poslovnom partneru ili njegovu opunomoćeniku ili nekoj drugoj osobi, ako za to ne postoji pravna obveza ili neka druga povezanost s uslugom primatelja.

čl. 7. st. 1. toč. 3. Zakona o porezu na dobit Novosti u sustavu poreza na dobit (Ksenija Cipek, Marijana Herceg, FIP br. 2/17) Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.) Financije, pravo i porezi: Troškovi promidžbe, reprezentacije i darovanja u 2021. (01.12.2021.)

4. Troškovi promidžbe

Članak 24.

(1) Troškovima promidžbe za koje se ne uvećava porezna osnovica u smislu članka 7. stavak 6. Zakona, smatraju se i troškovi nastali putem sredstva javnog priopćavanja, na oglasnim stupovima i pločama, telopima, lecima, katalozima, sajmovima, troškovi nagradnih igara u skladu s propisima o priređivanju nagradnih i sličnih igara, te troškovi kojim se promiče ime, dobro ili usluga poreznog obveznika na drugi način koji ima javno obilježje.

(2) Ako se imovina ustupa bez naknade, primatelj je obvezan iskazati prihod s naslova primljene imovine po tržišnoj vrijednosti.

čl. 7. st. 6. Zakona o porezu na dobit Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.) Financije, pravo i porezi: Troškovi promidžbe, reprezentacije i darovanja u 2021. (01.12.2021.)

5. Troškovi sredstava za osobni prijevoz

Članak 25.

(1) U troškove iz članka 7. stavak 1. točka 4. Zakona za koje se povećava porezna osnovica ne spadaju troškovi osiguranja, kamata povezana s nabavom imovine (sredstva), plaćeni porez na cestovna motorna vozila i porez na plovila, te naknade i pristojbe koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz.

Troškovi registracije osobnog automobila (TEB - 1.9.2021.)

(2) Sredstvima za osobni prijevoz iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se osobni automobili i druga sredstva za osobni prijevoz koja se izravno koriste u obavljanju određenih djelatnosti, kao što su: autoškole, taksi-službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti i na vodi, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti ako sredstva za osobni prijevoz služe isključivo za takvu djelatnost.

(3) U obračun troškova iz stavka 1. ovoga članka uključuju se i troškovi prijevoznih sredstava za koje se ne priznaje trošak amortizacije u smislu članka 22. stavak 3. ovoga Pravilnika.

čl. 7. st. 1. toč. 4. Zakona o porezu na dobit Novosti u sustavu poreza na dobit (Marijana Herceg, FIP br. 5/18) Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

6. Manjkovi na imovini

Članak 26.

Porezna osnovica povećava se sukladno članku 7. stavku 1. točki 5. Zakona za manjkove na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva, a zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fizičke osobe.

čl. 7. st. 1. toč. 5. Zakona o porezu na dobit Izuzimanja i skrivene isplate dobiti (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 6/21) Porezne obveze utvrđene nadzorom (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 5/21) Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

Članak 26.a

(1) Porezni obveznik obvezan je sukladno članku 7. Zakona voditi evidenciju o troškovima učinjenim za privatne potrebe fizičkih osoba (skrivene isplate dobiti odnosno izuzimanja, te povlastice) koja osobito sadrži sljedeće podatke: nadnevak nastalih troškova, ime i prezime, adresa, te OIB osobe kojoj su podmireni takvi troškovi, vrsta troškova, te iznos nastalih troškova.

(2) Povezanim osobama iz članka 7. Zakona smatraju se rodbinski ili blisko povezane osobe.

čl. 7. st. 1. toč. 12. Zakona o porezu na dobit Izuzimanja i skrivene isplate dobiti (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 6/21) Porezne obveze utvrđene nadzorom (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 5/21) Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

7. Troškovi prisilne naplate

Članak 27.

U troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja iz članka 7. stavka 1. točke 6. Zakona za koje se uvećava porezna osnovica ne spadaju porezi i druga davanja koja su predmetom prisilne naplate, nego troškovi nastali u svezi s prisilnom naplatom, kao što su troškovi čuvanja, pristojbe i slični troškovi postupka prisilne naplate.

čl. 7. st. 1. toč. 6. Zakona o porezu na dobit Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

8. Troškovi kazni

Članak 28.

U troškove kazni iz članka 7. stavka 1. točke 7. Zakona za koje se povećava porezna osnovica spadaju sve kazne koje izriču mjerodavna upravna i sudska tijela.

čl. 7. st. 1. toč. 7. Zakona o porezu na dobit Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

9. Zatezne kamate između povezanih osoba

Članak 29.

Porezna osnovica sukladno članku 7. stavku 1. točke 8. Zakona povećava se za rashode zateznih kamata koje su proistekle iz odnosa osoba povezanih u smislu članka 13. stavka 2. Zakona. Porezna osnovica povećava se neovisno da li je kamate zaračunala povezana osoba rezident ili nerezident.

čl. 7. st. 1. toč. 8. Zakona o porezu na dobit Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

10. Darovanja (donacije) i sponzorstva

Članak 30.

(1) Porezna osnovica povećava se za darovanja iznad svote propisane člankom 7. stavak 7. Zakona. Odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija smatraju se pojedini projekti ministarstava kao i suglasnost ministarstva pojedinim projektima koje poduzimaju zakonom predviđeni primatelji darovanja.

(2) U darovanja iz stavka 1. ovoga članka ne spadaju sponzorstva ako je zauzvrat učinjena promidžba tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora ili darovatelja.

(3) Pod drugim osobama iz članka 7. stavak 7. Zakona koje djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima i koje se mogu darivati za propisane namjene i u propisanim iznosima, smatraju se i tijela državne, lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) U darovanja iz članka 7. stavka 7. Zakona mogu se uključiti i darovanja poreznih obveznika proizvođača i trgovaca hrane koji, u cilju sprečavanja uništavanja velikih količina hrane i zaštite okoliša, daruju hranu osobama navedenim u članku 7. stavku 7. Zakona za socijalne, humanitarne i druge svrhe pomoći, te osobama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama, pod uvjetom da su ta darovanja izvršena u skladu s posebnim propisima iz stavka 6. ovoga članka.

(5) Porezni obveznik je dužan osigurati vjerodostojnu dokumentaciju na način utvrđen Općim poreznim Zakonom i propisima iz stavka 6. ovoga članka, kako bi se nedvojbeno moglo utvrditi da je darovanje izvršeno za svrhe navedene u stavku 4. ovoga članka.

(6) Smatra se da su ispunjeni uvjeti iz članka 7. stavka 7. Zakona i stavka 1. ovoga članka u smislu provedbe posebnih programa i akcija, ukoliko je darovanje hrane izvršeno u skladu s posebnim propisima Ministarstva poljoprivrede.

čl. 7. st. 1. toč. 10. Zakona o porezu na dobit čl. 7. st. 7. Zakona o porezu na dobit Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.) Donacija sadnica (TEB - 1.9.2021.)

11. Povećanje porezne osnovice za ostale nepriznate rashode

Članak 31.

Porezna osnovica povećava se za sve druge rashode iz članka 7. stavak 1. točka 13. Zakona koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote povećanja koje nisu bile uključene u poreznu osnovicu u prethodnim poreznim razdobljima.

čl. 7. st. 1. toč. 13. Zakona o porezu na dobit Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

12. Kamate na zajmove dioničara i članova društva

Članak 32.

(1) Kamatama iz članka 8. Zakona, za koje se povećava porezna osnovica, smatraju se kamate na svotu zajma koji premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu.

(2) Za izračun udjela člana društva u kapitalu, prema članku 8. stavak 1. Zakona, uzima se stanje kapitala (upisanog i umanjenog za neuplaćeni dio, neupisanog, pričuva i zadržane dobiti), na zadnji dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti. Udio udjela člana društva i stanje kapitala utvrđuje se svaki zadnji dan u mjesecu za razdoblje korištenje zajma.

(3) Ako se odnos udjela člana društva u kapitalu iz stavka 2. ovoga članka promjeni tijekom korištenja zajma, za porezno priznavanje odnosno nepriznavanje obračunane kamate računa za razdoblje u kojemu je odnos udjela i kapitala promijenjen.

(4) U kamate iz članka 8. Zakona ne spadaju kamate na kredite koji se primaju od dioničara odnosno člana društva koji je banka ili druga financijska organizacija.

(5) Ako se na kamate iz stavka 1. ovoga članka plaća porez na dohodak od kapitala, za kamate se ne povećava osnovica poreza na dobit.

(6) Za kamate iz stavka 1. ovoga članka ne povećava se porezna osnovica ako ih zaračunava tuzemni obveznik poreza na dobit.

čl. 8. Zakona o porezu na dobit Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

13. Usklađenje i otpis potraživanja

Članak 33.

(1) Porezno priznati rashodi otpisa potraživanja iz članka 9. stavka 4. Zakona koji se odnose na obveznika poreza na dobit ili poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, iznos od 5.000,00 kuna godišnje primjenjuje se na sva zastarjela potraživanja i u slučaju kada pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa) ne glasi na iznos veći od 5.000,00 kuna. Ako su potraživanja zastarjela na temelju više računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis ukupno najviše do 5.000,00 kuna.

(2) Porezni obveznik koji izvrši otpis potraživanja prema članku 9. stavku 8. Zakona dužan je osigurati evidenciju o tome koje je radnje poduzeo radi naplate potraživanja, podatak o troškovima koje izazivaju daljnji postupci naplate te dokaze na temelju kojih je utvrdio nemogućnost naplate.

(3) U slučaju kada porezni obveznik u skladu s uvjetima i postupcima iz članka 9. Zakona utvrdi gubitak s osnova otpisa nenaplativih kredita, zajmova i druge financijske imovine uz poštivanje posebnih propisa, osim u slučaju dionica, udjela i druge financijske imovine kojom se stječu vlasnička prava smatra se da su ispunjeni uvjeti za porezno priznavanje rashoda s osnove smanjenja vrijednosti financijske imovine iz članaka 10. stavka 1. Zakona.

(4) Porezna osnovica povećava se za otpis potraživanja iskazanog u svoti većoj od dopuštene prema članku 9. Zakona i ovom članku Pravilnika.

Stavci (5) – (8) brisani

(5) Na otpise potraživanja izvršenih nakon utvrđene nemogućnosti izvršenja osnove za plaćanje, sukladno posebnom propisu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, primjenjuju se odredbe članka 9. stavka 8. Zakona i stavka 3. ovoga članka.

(6) Otpisom se ne smatra prijenos potraživanja iz bilančne u izvanbilančnu evidenciju koji kreditne institucije provode u skladu s propisima Hrvatske narodne banke.

čl. 9. Zakona o porezu na dobit Otpisi nenaplativih potraživanja (Porezna uprava – 10.4.2017.) FIP 3/22: Vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja od kupaca (25.02.2022.) Porezna reforma u području oporezivanja dobiti (Marijana Herceg, FIP br. 1/21) Novosti u sustavu poreza na dobit (Marijana Herceg, FIP br. 5/18) Novosti u sustavu poreza na dobit (Ksenija Cipek, Marijana Herceg, FIP br. 2/17) Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.) mr. sc. Ida Dojčić: Porezno priznati otpisi nenaplativih potraživanja (20.12.2021.) Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca (TEB - 1.9.2021.)

14. Vrijednosno usklađenje zaliha

Članak 34.

Rashodima po osnovi vrijednosnog usklađenja zaliha iz članka 10. Zakona smatraju se gubici od vrijednosnog usklađenja zaliha u poreznom razdoblju u kojemu su zalihe utrošene, prodane, na drugi način otuđene ili uništene.

čl. 10. Zakona o porezu na dobit Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.) Financije, pravo i porezi: Vrijednosno usklađenje zaliha (01.11.2021.)

15. Vrijednosno usklađenje financijske imovine

Članak 35.

(1) Nerealizirani dobici ili gubici od vrijednosnog usklađenja financijske imovine isključuju se iz porezne osnovice u skladu s odredbom članka 6. stavak 1. točka 2. i članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona, osim u slučaju iz članka 13. stavak 3. ovoga Pravilnika.

(2) Porezni obveznik dužan je voditi analitičku evidenciju svoje financijske imovine po vrsti ulaganja i njihovoj početnoj vrijednosti, te po svim realiziranim i nerealiziranim promjenama. Nije dopušteno kompenziranje povećanja i smanjenja za različite vrste ulaganja.

(3) Promjene vrijednosti financijskih instrumenata iskazanih kroz ostalu sveobuhvatnu dobit uključuju se u poreznu osnovicu nakon otuđenja ili drugog načina prestanka priznavanja financijskog instrumenta, uzimajući u obzir članak 9. Zakona.

čl. 10. Zakona o porezu na dobit Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

16. Predujam dobiti

Članak 35.a

(1) U slučaju nastanka razlike na potraživanjima za predujmljenu dobit iz članka 10.a Zakona, ista se, za porezne svrhe, ne može u poslovnim knjigama preoblikovati u neki drugi oblik potraživanja. Nastala razlika se smatra primitkom koji se oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak.

(2) Pri isplati predujma dobiti tijekom poreznog razdoblja porezni obveznik treba postupati sukladno posebnim propisima kojima se propisuje mogućnost isplate predujma dobiti, te pažnjom dobrog gospodarstvenika i u dobroj vjeri, odnosno izvršiti isplatu predujma dobiti do iznosa kojeg pokazuje privremeni račun dobiti i gubitka.

čl. 10.a Zakona o porezu na dobit Irena Slovinac: Isplata predujma dobiti

17. Rezerviranja

Članak 36.

(1) Porezna osnovica povećava se za rashode rezerviranja iznad svote propisane člankom 11. Zakona.

(2) Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima iz stavka 1. ovoga članka jesu rezerviranja za troškove otklanjanja nedostataka u jamstvenim rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora i prijašnjih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji pravni temelj da se takvi izdaci naplate od treće osobe. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem istječu jamstveni rokovi.

(3) Pod prijašnjim iskustvenim spoznajama iz stavka 2. ovoga članka razumijevaju se, uz iskustva poreznog obveznika i iskustva drugih u sličnim djelatnostima i sličnim uvjetima. Ako nema iskustvenih spoznaja tada se rashodi rezerviranja utvrđuju na temelju pretpostavljenih budućih troškova, ovisno o vrijednosti i rokovima danih jamstava.

(4) Rezerviranjima za troškove po započetim sudskim sporovima, prema članku 11. stavak 2. Zakona, smatraju se rezerviranja za pokrenute sudske sporove protiv poreznog obveznika do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave, u visini utužene svote uvećane za pripadajuće troškove spora, osim kamata na utuženu svotu. Na odgovarajući način u rashode poreznog razdoblja priznaju se i rezerviranja po započetim, zakonski utvrđenim arbitražnim postupcima i postupcima mirenja. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem je donesena pravomoćna presuda, pravorijek arbitražnog izbranog suda ili nagodba u postupku mirenja.

(5) Rezerviranja za otpremnine iz članka 11. stavka 2. Zakona, priznaju se prema utvrđenom planu za slijedeće porezno razdoblje.

čl. 11. Zakona o porezu na dobit Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

18. Kamate između povezanih osoba

Članak 37.

(1) Kamatna stopa iz članka 14. stavka 3. Zakona, utvrđuje se kao aritmetička sredina prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, a koje je Hrvatska narodna banka objavila u tekućoj kalendarskoj godini.

(2) Prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka izračunava, prema posebnim propisima, kao vagani prosjek stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima u kunama bez valutne klauzule, u kunama s valutnom klauzulom uz euro i u eurima, za referentno razdoblje od šest mjeseci. Prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima Hrvatska narodna banka objavljuje u »Narodnim novinama«.

(3) Visinu kamatne stope iz stavka 1. ovoga članka Odlukom objavljuje ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje.

Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba za 2022. (17.12.2021.) Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba za 2021. (24.12.2020.) Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba za 2020. (20.12.2019.) Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba za 2019. (27.12.2018.) Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba za 2018. (29.12.2017.) Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba za 2017. (30.12.2016.) Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba za 2016. (23.12.2015.)

(4) Odredbe članka 14. stavka 3. Zakona primjenjuje se na povezane osobe rezidente i nerezidente, te na povezane osobe rezidente ako jedna od povezanih osoba ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena plaćanja poreza na dobit, ili ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.

(5) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na porezne obveznike koji za utvrđivanje porezno priznate kamatne stope primjenjuju odredbe iz članka 14. stavka 4. Zakona.

čl. 14. st. 5. Zakona o porezu na dobit Porezna osnovica u poslovanju između povezanih osoba (Porezna uprava – 1.3.2016.) Porezna reforma u području oporezivanja dobiti (Marijana Herceg, FIP br. 1/21) Novosti u sustavu poreza na dobit (Ksenija Cipek, Marijana Herceg, FIP br. 2/17) Uz Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Ksenija Cipek, Marijana Herceg, FIP br. 2/16) mr. sc. Ida Dojčić: Kamatna stopa između povezanih osoba od 1.1.2022. (22.12.2021.) Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.) Zajmovi između povezanih osoba i njihovo pretvaranje u kapitalne pričuve (TEB - 1.9.2021.) Porezni tretman isplate dividende od društva kćeri iz Slovenije (TEB - 1.9.2021.)

19. Prijenos poreznog gubitka

Članak 38.

(1) Pravo na smanjenje porezne osnovice prema članku 17. stavak 2. Zakona, može se prenijeti i nadoknaditi tijekom pet godina nakon godine u kojoj je gubitak utvrđen, a u slučaju statusnih promjena iz članka 19. Zakona, neiskorišteno pravo do pet godina prenosi se na pravnog slijednika.

(2) U slučaju statusnih promjena iz članka 19. Zakona tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a pravni sljednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine.

(3) Ako u razdoblju prava na prijenos gubitka porezni obveznik promijeni porezno razdoblje, a prijelazno razdoblje do novog razdoblja kraće je od šest mjeseci, tada se novo i prijelazno razdoblje računa kao jedna godina.

(4) Sukladno članku 17. stavku 7. Zakona pravo na prijenos poreznog gubitka prestaje poreznom obvezniku kojemu se struktura vlasništva tijekom poreznog razdoblja promijeni za više od 50% u odnosu na strukturu vlasništva na početku poreznog razdoblja, ako porezni obveznik već dva porezna razdoblja prije promjene vlasništva ne obavlja djelatnost ili ako tijekom dva porezna razdoblja nakon promjene vlasništva bitno promijeni djelatnost.

(5) Bitnom promjenom djelatnosti iz članka 17. stavka 5. točke 2. Zakona smatra se promjena djelatnosti koju porezni obveznik stvarno obavlja, i to promjena odjeljka ili skupine Nacionalne klasifikacije djelatnosti. Bitna promjena djelatnosti može nastati i neovisno o promjenama djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

(6) Očuvanjem radnih mjesta iz članka 17. stavka 8. Zakona smatra se osobito:

1. očuvanje postojećih radnih mjesta u cijelosti, kao i očuvanje najvećeg mogućeg broja radnih mjesta u opravdanim slučajevima,

2. očuvanje radnih mjesta dokvalifikacijom odnosno prekvalifikacijom postojećih zaposlenika odnosno novih zaposlenika.

(7) O očuvanju radnih mjesta iz stavka 6. ovoga članka porezni obveznik mora raspolagati vjerodostojnim ispravama i dokumentacijom.

(8) Sanacijom poslovanja iz članka 17. stavka 8. Zakona smatraju se postupci koji imaju za cilj i svrhu ostvarivanje odnosno povećanje prihoda kroz oživljavanje djelatnosti radi nastavka poslovanja uz očuvanje radnih mjesta. O sanaciji poslovanja porezni obveznik mora raspolagati vjerodostojnim ispravama i poslovnom dokumentacijom iz koje je jasno razvidno provođenje postupaka sanacije.

(9) Sanacijom poslovanja iz članka 17. stavka 8. Zakona i stavka 8. ovoga članka smatra se i ostvarivanje prava na državnu potporu za sanaciju i restrukturiranje sukladno posebnim propisima.

čl. 17. Zakona o porezu na dobit Prijenos poreznog gubitka u razdoblju likvidacije (Porezna uprava – 16.1.2018.) Prijenos poreznih gubitaka kod statusnih promjena (Domagoj Zaloker, FIP br. 5/20) Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.) Prijenos poreznog gubitka kod pripajanja trgovačkih društava (TEB - 1.9.2021.) mr. sc. Ida Dojčić: Prijenos poreznog gubitka (12.3.2018.)

20. Revalorizacijske pričuve

Članak 39.

(1) Revalorizacijske pričuve koje su formirane pri procjeni imovine koja se amortizira u razdobljima prije primjene Zakona, 1. siječnja 2005., uključuju se u poreznu osnovicu u poreznom razdoblju i u iznosu u kojem se obračunava povećani trošak amortizacije na temelju revalorizacije, a ostatak revalorizacijske pričuve pri prodaji, uništenju ili drugom obliku otuđenja imovine od koje su oblikovane revalorizacijske pričuve.

(2) Revalorizacijska pričuva koja je formirana pri procjeni imovine od dana početka primjene Zakona uključuje se u poreznu osnovicu u poreznom razdoblju u kojemu je realizirana a utvrđuje se u svoti povećane amortizacije nastale zbog revalorizacije. Ostatak revalorizacijske pričuve uključuje se u poreznu osnovicu nakon uništenja, prodaje ili otuđenja na drugi način imovine od koje je revalorizacijska pričuva oblikovana.

Prijenos obrta u trgovačko društvo (Porezna uprava – 28.8.2019.)

20.a Pravilo o ograničenju kamate

Članak 39.a

(1) Za potrebe utvrđivanja porezno priznatog rashoda troškova zaduživanja iz članka 30.a Zakona, porezni obveznik je obvezan osigurati sljedeće podatke:

1. ukupne iznose troškova zaduživanja te prihoda od kamate ili drugih ekonomski istovjetnih oporezivih prihoda, ako u poreznom razdoblju primjenjuje odredbu članka 30.a stavka 1. točke 2. Zakona

2. ukupne iznose troškova zaduživanja i izračun EBITDA utvrđen prema članku 30.a stavku 4. Zakona, ako u poreznom razdoblju primjenjuje odredbu članka 30.a stavka 1. točke 1. Zakona.

(2) Porezni obveznik koji u poreznom razdoblju utvrdi prekoračene troškove zaduživanja prema članku 30.a stavku 1. Zakona, za iste uvećava osnovicu poreza na dobit nakon što taj iznos umanji za iznose utvrđene prema članku 30.a stavku 11. Zakona. Iznos prekoračenih troškova zaduživanja može se iskoristiti za umanjenje porezne osnovice u slijedeća tri porezna razdoblja do iznosa koji s prekoračenim troškovima zaduživanja iz poreznog razdoblja ne prelazi iznose iz članka 30.a stavka 1. Zakona.

(3) Porezni obveznik koji umanjuje poreznu osnovicu za prekoračene troškove zaduživanja uz prijavu poreza na dobit dostavlja pregled neiskorištenih prekoračenih troškova i pisano obrazloženje o načinu utvrđivanja prekoračenih troškova zaduživanja u svakom poreznom razdoblju.

(4) Porezni obveznik iz članka 30.a stavka 5. Zakona ne primjenjuje odredbe ovoga članka.

čl. 30.a Zakona o porezu na dobit Novosti u sustavu poreza na dobit (Marijana Herceg, FIP br. 2/19)

20.b Pravilo o kontroliranim inozemnim društvima

Članak 39.b

(1) Podaci potrebni za utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava (svaki subjekt koji se pojavljuje u bilo kojem ustrojstveno pravnom obliku ili stalna poslovna jedinica) iz članka 30.c stavka 2. Zakona koji se odnose na izravno ili neizravno sudjelovanje u upravi, nadzoru, (glasačkim pravima) kapitalu ili dobiti subjekta te osnivanja stalne poslovne jedinice smještene u inozemstvu, dostavljaju se na obrascu Prijava činjenica bitnih za oporezivanje koji je propisan Pravilnikom o primjeni Općeg poreznoga zakona ukoliko je od podnošenja zadnje Prijave činjenica bitnih za oporezivanje došlo do izmjena.

(2) Za svaki subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu koja ispunjava uvjete iz članka 30.b stavka 1. točke 1. Zakona porezni obveznik je obvezan, sukladno članku 30.c stavku 2. Zakona, utvrditi je li obveza poreza na dobit koju bi u poreznom razdoblju platili u inozemstvu manja od razlike između poreza na dobit koji bi se naplatio subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici prema Zakonu i utvrđenog iznosa poreza na dobit koji su subjekt ili stalna poslovna jedinica dužni platiti.

(3) Ukoliko se temeljem podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, sukladno članku 30.b stavku 1. Zakona, utvrdi postojanje kontroliranog inozemnoga društva, porezni obveznik je obvezan uz prijavu poreza na dobit, za te subjekte i poslovne jedinice, dostaviti:

1. opis poslovne aktivnosti subjekta ili stalne poslovne jedinice koju obavlja u inozemstvu, broj zaposlenih u inozemstvu, vrijednost materijalne, nematerijalne i financijske imovine koju taj subjekt ili stalna poslovna jedinica koristi ili posjeduje

2. iznos poreza na dobit koji su subjekt ili stalna poslovna jedinica obvezne platiti u inozemstvu te iznos obveze poreza na dobit kada bi bila obračunata prema Zakonu

3. iznos prihoda razvrstanih po vrstama prema članku 30.b stavku 2. Zakona, te udio tih prihoda u ukupnim prihodima odnosno utvrđeni postotak udjela prema članku 30.b stavku 4. Zakona

4. porezni obveznik koji je financijska institucija dostavlja podatak o prihodima iz članka 30.b stavka 2. Zakona koji su nastali u transakcijama s povezanim osobama ili njegovim povezanim društvima, te ukupnim prihodima

5. iznos dobiti kontroliranog inozemnog subjekta koju su ovisne povezane osobe uključile u poreznu osnovicu temeljem pravila o kontroliranim inozemnim društvima

6. iznos dobiti subjekta ili stalne poslovne jedinice koji se prema članku 30.c Zakona uključuje u poreznu osnovicu, odnosno iznos za koji se uvećava porezna osnovica u prijavi poreza na dobit

7. dodatne informacije ili obrazloženja koji bi mogli biti korišteni za potrebe utvrđivanja kontroliranog inozemnog društva.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako se prema podacima iz stavka 3. točke 1. ovoga članka može utvrditi da porezni obveznik putem subjekta ili stalne poslovne jedinice obavlja djelatnost iz članka 30.b stavka 3. Zakona, odnosno da obavlja stvarnu gospodarsku djelatnost prodajom proizvoda i usluga na tržištu u inozemstvu, zapošljavanjem djelatnika te korištenjem materijalne, nematerijalne i financijske imovine, tada uz podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavlja samo podatke iz stavka 3. točke 1. i 2. ovoga članka. Dobit toga subjekta ili poslovne jedinice ne uključuje se u poreznu osnovicu.

(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz članka 30.b stavka 4. Zakona, porezni obveznik tada uz podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavlja samo podatke iz stavka 3. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka. Dobit toga subjekta ili poslovne jedinice ne uključuje se u poreznu osnovicu.

(6) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako se za financijski subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu utvrdi da ispunjava uvjete iz članka 30.b stavka 5. Zakona, porezni obveznik tada uz podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavlja samo podatke iz stavka 3. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka. Dobit toga subjekta ili poslovne jedinice ne uključuje se u poreznu osnovicu.

(7) U slučaju kada je poreznom obvezniku utvrđena obveza uključivanja dobiti kontroliranog inozemnog društva (ili stalne poslovne jedinice) iznos dobiti kontroliranog inozemnog subjekta koja se uključuje u poreznu osnovicu može se umanjiti iznosom dobiti koje su ovisne povezane osobe uključile u poreznu osnovicu temeljem pravila o kontroliranim inozemnim društvima. U tom slučaju porezni obveznik dužan je dostaviti potrebne podatke za primjenu izuzeća.

(8) brisan

(8) Odredbe stavaka 5. i 6. ovoga članka ne primjenjuju se u slučaju kada se subjekt ili stalna poslovna jedinica nalaze u državama koje su dio EU popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća EU.

(9) Odredbe članka 30.b i članka 30.c Zakona ne primjenjuje porezni obveznik za subjekt ili stalnu poslovnu jedincu kojoj je utvrđeno da je rezident prema članku 3. Zakona.

čl. 30.b Zakona o porezu na dobit Porezna reforma u području oporezivanja dobiti (Marijana Herceg, FIP br. 1/21) Novosti u sustavu poreza na dobit (Marijana Herceg, FIP br. 2/19) FIP 3/22: Kontrolirana inozemna društva i Obrazac PD-KID (25.02.2022.) FIP 3/22: Učinkovito i pravedno oporezivanje trgovačkih društava (25.02.2022.) mr. sc. Ida Dojčić: Tko se u poreznom smislu smatra povezanim osobama? (16.10.2019.)

Članak 39.c

(1) Podaci potrebni za utvrđivanje dobiti svakog kontroliranog inozemnog društva (KID) koja se uključuje u poreznu osnovicu iz članka 39.b ovoga Pravilnika dostavljaju se i na obrascu »Izvješće o dobiti kontroliranog inozemnog društva za razdoblje od____ do____« – Obrazac PD-KID iz članka 46. stavka 2. ovoga Pravilnika.

(2) U Obrazac PD-KID upisuju se opći podaci o poreznom obvezniku (naziv / ime i prezime poreznog obveznika i osobni identifikacijski broj), razdoblje za koje se obrazac podnosi, ime i prezime osobe odgovorne za sastavljanje obrasca – poreznog obveznika/opunomoćenika/ ovlaštenog poreznog savjetnika, nadnevak i potpis odgovorne osobe. Obrazac PD-KID sastoji se od tri dijela:

1. OPĆI PODACI, UTVRĐIVANJE POVEZANOSTI I OSNOVNA OBILJEŽJA KONTROLIRANOG INOZEMNOG DRUŠTVA (KID-A)

1.1. OPĆI PODACI

1.1.1. Upisuje se naziv KID i država odnosno porezna jurisdikcija.

1.1.2. Upisuje se sažetak poslovne aktivnosti KID-a.

1.2. PODACI O POVEZANOSTI

1.2.1. Upisuje se udio poreznog obveznika u KID-u.

1.2.2. Upisuju se nazivi povezanih osoba utvrđenih prema članku 30.b stavku 7. Zakona te njihovi udjeli u svakom KID-u.

1.2.3. Na ovom rednom broju upisuje se koliki udio porezni obveznik zajedno sa jednom ili više povezanih osoba (neizravno) sudjeluje u upravi, nadzoru, kapitalu ili pravu na dobit KID-a.

1.3. OBILJEŽJA

1.3.1. Na ovom rednom broju upisuje se porezna obveza KID-a utvrđena u državi odnosno poreznoj jurisdikciji.

1.3.2. Upisuje se iznos porezne obveze iz članka 30.b stavka 1. točke 2. Zakona, koji bi se utvrdio kada bi se porezna obveza utvrdila prema Zakonu.

1.3.3. Upisuje se vrijednost materijalne imovine KID-a.

1.3.4. Upisuje se vrijednost nematerijalne imovine KID-a.

1.3.5. Upisuje se vrijednost financijske imovine KID-a.

1.3.6. Upisuje se prosječan broj zaposlenih KID-a tijekom poreznog razdoblja. Ako se na temelju podataka iskazanih na pozicijama 1.1. do 1.3. može utvrditi da su ispunjeni uvjeti iz članka 39.b stavka 3. Zakona i članka 30.b stavka 4. Pravilnika, porezni obveznik nije dužan ispunjavati slijedeće pozicije u Obrascu-KID.

2. PRIHODI RAZVRSTANI PO VRSTAMA I UDJELIMA U UKUPNIM PRIHODIMA

2.1. PRIHODI

2.1.1. Upisuju se prihodi kamata ili drugog prihoda od financijske imovine koje je ostvario KID.

2.1.2. Upisuju se prihodi naknada za licencije ili bilo kojeg drugog prihoda od intelektualnog vlasništva koje je ostvario KID.

2.1.3. Upisuju se prihodi dividendi, udjela u dobiti i prihoda od raspolaganja dionicama ili udjelima koje je ostvario KID.

2.1.4. Upisuju se prihodi od financijskog leasinga koje je ostvario KID.

2.1.5. Upisuju se prihodi od osiguranja, bankarstva i ostalih financijskih djelatnosti koje je ostvario KID.

2.1.6. Upisuju se prihodi od prodaje i usluga, nastalih od roba i usluga nabavljenih od povezanih društava i prodanih povezanim društvima, s malo ili nimalo dodane gospodarske vrijednosti koje je ostvario KID.

2.1.7. Upisuje se ukupan zbroj prihoda iskazanih na pozicijama od 2.1.1. do 2.1.6., odnosno prihodi iz članka 30.b. stavka 2. Zakona.

2.1.8. Upisuje se iznos ostalih prihoda koje je ostvario KID.

2.1.9. Upisuje se zbroj svih prihoda (2.1.7. + 2.1.8.) koje je ostvario KID.

2.1.10. Upisuje se udio prihoda iz članaka 30.b stavka 2. Zakona koje je ostvario KID (2.1.7.) u sveukupnim prihodima (2.1.9.). Ako je taj udio manji od ili jednak jednoj trećini ispunjeni su uvjeti iz članka 30.b stavka 4. Zakona i članka 39.b stavka 5. Pravilnika. Porezni obveznik nije dužan ispunjavati slijedeće pozicije u Obrascu-KID.

2.1.11. Upisuje se iznos prihoda financijskog subjekta KID-a iz članaka 30.b stavka 2. Zakona iskazanih na rednom broju 2.1.7. koji su ostvareni u transakcijama s povezanim osobama.

2.1.12. Upisuje se udio prihoda financijskog subjekta KID-a koji su ostvareni u transakcijama s povezanim osobama (2.1.11.) u ukupnim prihodima iz članaka 30.b stavka 2. Zakona (2.1.7.) koje je ostvario KID. Ako je taj udio manji od ili jednak jednoj trećini ispunjeni su uvjeti iz članka 30.b stavka 5. Zakona i članak 39.b stavka 6. Pravilnika. Porezni obveznik nije dužan ispunjavati slijedeće pozicije u Obrascu-KID.

3. IZRAČUN DOBITI

3.1. Upisuje se iznos dobiti koju je KID ostvario u poreznom razdoblju.

3.2. Upisuje se iznos dobiti KID-a koja se prema članku 30.b stavku 2. i članku 30.c. stavku 1. Zakona uključuje u poreznu osnovicu.

3.3. Upisuje se iznos dobiti koju su ovisne povezane osobe poreznog obveznika uključile u poreznu osnovicu u drugim državama temeljem pravila o kontroliranim inozemnim društvima.

3.4. Upisuje se iznos dobiti koji se uključuje u poreznu osnovicu nakon što se umanji s uključenom dobiti (3.2.-3.3).

3.5. Upisuje se iznos poreza koji je KID platio u inozemstvu razmjerno dobiti KID-a koju je porezni obveznik uključio u poreznu osnovicu.

(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka iskazuju se u kunama primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na zadnji dan poreznog razdoblja.

čl. 30.c Zakona o porezu na dobit FIP 3/22: Učinkovito i pravedno oporezivanje trgovačkih društava (25.02.2022.) Novosti u sustavu poreza na dobit (Marijana Herceg, FIP br. 2/19) FIP 3/22: Kontrolirana inozemna društva i Obrazac PD-KID (25.02.2022.) mr. sc. Ida Dojčić: Tko se u poreznom smislu smatra povezanim osobama? (16.10.2019.)

20.c Izlazno oporezivanje

Članak 39.d

(1) U slučaju nastanka događaja iz članka 30.d stavka 1. i 2. Zakona, porezni obveznik je dužan u poreznu osnovicu uključiti iznos vrijednosti imovine utvrđene prema članku 30.d stavku 1. Zakona, osim kada primjenjuje odgodu oporezivanja prema članku 30.d stavku 6. Zakona.

(2) Kada aktivnosti poreznog obveznika iz članka 30.d stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona, dovode do okončanja poslovanja odnosno ako nakon prijenosa prestaje oporezivanje tog poreznog obveznika, smatra se da s datumom prijenosa porezni obveznik prestaje poslovati te je isti dužan primijeniti odredbe članka 29. stavka 3. točke 8. Zakona.

(3) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka uz prijavu poreza na dobit dostavlja potrebne podatke iz stavka 6. ovoga članka, a u slučaju odgode oporezivanja i podatke iz stavka 7. i 8. ovoga članka.

(4) Poreznom obvezniku može se sukladno članku 30.d stavku 6. Zakona odobriti odgoda oporezivanja imovine, tijekom pet poreznih razdoblja, u slučaju kada porezni obveznik prenosi:

a) imovinu u svoju stalnu poslovnu jedinicu

b) imovinu iz stalne poslovne jedinice u svoje sjedište ili drugu stalnu poslovnu jedinicu

c) svoju poreznu rezidentnost ili

d) poslovanje koje je obavljala njegova stalna poslovna jedinica

u drugu državu članicu ili treću državu ili jurisdikciju koja je stranka Sporazuma o europskom gospodarskom prostoru (Sporazum o EGP-u) s kojom je sklopljen sporazum o uzajamnoj pomoći u pogledu namire poreznih potraživanja koji je istovjetan uzajamnoj pomoći predviđenoj Direktivom Vijeća 2010/24/EU o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere ili je takav sporazum sklopljen s Europskom unijom.

(5) Mogućnost odgode oporezivanja utvrđuje se rješenjem temeljem podataka iz stavka 7. i 8. ovoga članka.

(6) U slučaju nastanka događaja iz članka 30.d stavka 1. i 2. Zakona, porezni obveznik uz prijavu poreza na dobit dostavlja podatke o:

1. načinu stjecanja imovine i njenoj nabavnoj vrijednosti

2. tržišnoj vrijednost imovine

3. načinu iskazivanja troškova amortizacije ili usklađenja vrijednosti tijekom razdoblja korištenja i iznosu koji se uključuje u poreznu osnovicu

4. državi odnosno jurisdikciji u koju se prenosi imovina, poslovanje ili rezidentnost.

(7) Za potrebe primjene odgode oporezivanja porezni obveznik uz prijavu poreza na dobit, uz podatke iz stavka 6. ovoga članka, dostavlja podatke o načinu na koji će obavještavati Poreznu upravu u slučaju nastanka događaja iz stavka 14. ovoga članka.

(8) Osim podataka iz stavka 6. i 7. ovoga članka porezni obveznik iz stavka 4. točke c) i d) ovoga članka dostavlja i odgovarajuću bankovnu garanciju za naplatu odgođene porezne obveze. Ogovarajućom bankovnom garancijom smatra se bankovna garancija banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, Europskoj uniji ili trećoj zemlji koja je stranka Sporazuma o EGP-u, kojom se banka neopozivo obvezala da će na prvi poziv Porezne uprave bez pogovora, na poseban račun poreznog tijela uplatiti iznos iz stavka 11. ovoga članka, s rokom valjanosti do dana ispunjenja uvjeta.

(9) U slučaju kada porezni obveznik za prijenose iz stavka 4. točaka a) i b) ovoga članka primjenjuje odgodu oporezivanja, isti u prvoj poreznoj prijavi nakon prijenosa uključuje jednu petinu utvrđenog iznosa iz stavka 1. ovoga članka, a ostatak se u jednakim iznosima uključuje u poreznu osnovicu tijekom slijedeća četiri porezna razdoblja, pri čemu prvo porezno razdoblje završava podnošenjem prve porezne prijave nakon prijenosa.

(10) U slučaju kada porezni obveznik za prijenose iz stavka 4. točaka c) i d) ovoga članka primjenjuje odgodu oporezivanja, isti u prvoj poreznoj prijavi nakon prijenosa uključuje samo jednu petinu utvrđenog iznosa iz stavka 1. ovoga članka, a ostatak u jednakim iznosima uplaćuje tijekom slijedeća četiri porezna razdoblja.

(11) Na iznos ukupne odgođene porezne obveze odnosno na četiri preostala dijela iznosa iz stavaka 9. i 10. ovoga članka zaračunava se i kamata na razdoblje od 4 godine primjenom kamatne stopa na nepravovremeno plaćene poreze i druga javna davanja o kojima Porezna uprava vodi evidenciju. Zaračunana kamata uplaćuje se s danom podnošenja prve porezne prijave poreza na dobit nakon prijenosa.

(12) Iznos godišnje obveze iz stavka 10. ovoga članka utvrđuje se tako da se na ostatak neoporezivanog iznosa primjeni porezna stopa koju je porezni obveznik iskazao u zadnjoj poreznoj prijavi te se tako dobiveni iznos podijeli s brojkom četiri.

(13) Poreznom obvezniku kojemu je odobrena odgoda oporezivanja prema rješenju iz stavka 5. ovoga članka ukinut će se mogućnost odgode oporezivanja u slučaju:

1. kada se prenesena imovina ili poslovanje koje je obavljala stalna poslovna jedinica poreznog obveznika proda ili se njome na neki drugi način raspolaže

2. kada je prenesena imovina naknadno prenesena u treću zemlju

3. kada se porezna rezidentnost poreznog obveznika ili poslovanje koje je obavljala njegova stalna poslovna jedinica naknadno prenose u treću zemlju

4. kada je porezni obveznik u stečaju ili postupku likvidacije ili prestaje poslovati na drugi način

5. kada porezni obveznik ne ispuni svoje porezne obveze u zadanom roku i ne ispravi situaciju u razumnom vremenskom roku koji nije duži od 12 mjeseci.

(14) U slučaju nastanka događaja iz stavka 13. ovoga članka, porezni obveznik iz stavka 9. ovoga članka u slijedećoj poreznoj prijavi uključuje ostatak iznosa koji se uključuje u poreznu osnovicu prema članku 30.d stavku 1. Zakona, uz povrat razmjernog dijela zadužene kamate.

(15) U slučaju nastanka događaja iz stavka 13. ovoga članka, poreznom obvezniku iz stavka 10. ovoga članka zadužuje se odgođena porezna obveza, uz povrat razmjernog dijela zadužene kamate.

(16) Za potrebe primjene članka 30.d stavka 4. Zakona, porezni obveznik uz prijavu poreza na dobit dostavlja podatke iz stavka 6. ovoga članka te podatak o roku povrata imovine.

(17) U slučaju kada porezni obveznik iz druge države članice ili treće države prihvaća imovinu temeljem transakcija iz članka 30.d stavka 1. Zakona, isti je dužan dostaviti podatke o tržišnoj vrijednosti imovine, a po potrebi i o načinu kako je utvrđena tržišna vrijednost te imovine u drugoj državi odnosno jurisdikciji.

čl. 30.d Zakona o porezu na dobit Izmjene u oporezivanju dobiti (Marijana Herceg, FIP br. 2/20)

20.d Hibridne neusklađenosti, obrnute hibridne neusklađenosti i neusklađenost rezidentnosti

Članak 39.e

(1) Za potrebe utvrđivanje porezne obveze iz članaka 30.g, 30.h i 30.i Zakona, porezni obveznik koji je tijekom poreznog razdoblja bio uključen u transakcije koje su izazvale ili mogu izazvati hibridnu neusklađenost, uz prijavu poreza na dobit, sukladno članku 30.g stavcima 8. i 9. Zakona, dostavlja podatke osobito o:

1. financijskom instrumentu koji stvara hibridnu neusklađenost

2. hibridnim prijenosima financijskog instrumenta

3. poslovnoj jedinici koja nije uzeta u obzir

4. povezanom hibridnom subjektu

5. transakciji ili nizu transakcija koje se sklapaju kao dio strukturiranog aranžmana

6. aranžmanu s financijskim instrumentom stvorenim radi iskorištavanja plaćenog poreza po odbitku

7. obrnutoj hibridnoj neusklađenosti

8. neusklađenosti porezne rezidentnosti i iskazanim prihodima i rashodima koji se dvostruko uključuju.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka za svaku navedenu stavku porezni obveznik dostavlja obrazloženje hibridne neusklađenost u kojemu se navodi na koji način su prihodi ili rashodi iskazani u poslovnim knjigama, u godišnjoj prijavi poreza na dobit odnosno na koji način je primijenio odredbe članka 39.f, 39.g i 39.h ovoga Pravilnika, kako su iskazane u drugoj državi odnosno jurisdikciji te kako je otklonjena hibridna neusklađenost.

(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka odnose se i na osobe iz članka 30.f stavka 3. Zakona.

čl. 30.g Zakona o porezu na dobit čl. 30.h Zakona o porezu na dobit čl. 30.i Zakona o porezu na dobit Izmjene u oporezivanju dobiti (Marijana Herceg, FIP br. 2/20)

Članak 39.f

(1) U slučaju kada transakcije s povezanim osobama iz članka 30.b stavka 7. i članka 30.e stavka 2. Zakona dovode do stvaranja hibridne neusklađenosti u obliku dvostrukog odbitka:

1. porezni obveznik koji je ulagatelj za iznos iskazanih rashoda odnosno odbitaka, koji sukladno članku 30.g stavku 1. točki 1. Zakona ne mogu biti porezno priznati, povećava poreznu osnovicu

2. porezni obveznik koji izvršava plaćanja ulagatelju i iskazuje rashode odnosno odbitke koji prema članku 30.g stavku 1. točki 2. Zakona ne mogu biti porezno priznati, za iznos iskazanih rashoda povećava poreznu osnovicu, ako se taj odbitak ne uskraćuje u jurisdikciji ulagatelja.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka porezna osnovica se ne povećava ako se transakcijama s povezanim osobama iz stavka 1. ovoga članka nastali rashod odnosno odbitak koji stvara hibridnu neusklađenost prebija s prihodom koji se dvostruko uključuje.

(3) U slučaju kada transakcije s povezanim osobama iz članka 30.b stavka 7. i članka 30.e stavka 2. Zakona dovode do stvaranja hibridne neusklađenosti u obliku odbitka bez uključivanja:

1. porezni obveznik koji izvršava plaćanje i iskazuje rashode odnosno odbitke koji sukladno članku 30.g stavku 2. točki 1. Zakona ne mogu biti porezno priznati za iznos iskazanih rashoda, povećava poreznu osnovicu

2. porezni obveznik koji je primatelj plaćanja za iznos plaćanja koji stvara hibridnu neusklađenost sukladno članku 30.g stavku 2. točki 2. Zakona, povećava poreznu osnovicu, ako se odbitak ne uskraćuje u jurisdikciji platitelja.

(4) Porezna osnovica povećava se i za iznose iskazanih rashoda iz članka 30.g stavka 3. Zakona koji ne mogu biti porezno priznati.

(5) Ako u poreznu osnovicu nije u skladu s člankom 5. stavkom 2. Zakona uključen prihod od poslovanja stalne poslovne jedinice, koja nije uzeta u obzir, porezni obveznik je dužan iste uključiti u poreznu osnovicu, povećanjem porezne osnovice, uzimajući u obzir ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

čl. 30.g Zakona o porezu na dobit čl. 30.h Zakona o porezu na dobit čl. 30.i Zakona o porezu na dobit Izmjene u oporezivanju dobiti (Marijana Herceg, FIP br. 2/20)

Članak 39.g

(1) Hibridni subjekt dužan je za iznos prihoda utvrđenih sukladno članku 30.h Zakona, u roku propisanom za podnošenje prijave poreza na dobit izvršiti uplatu utvrđene porezne obveze.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka, osim fondova iz članka 30.h stavka 2. Zakona, ne primjenjuju investicijski fondovi ili subjekti s velikim brojem ulagatelja i raznovrsnim portfeljem vrijednosnih papira ako podliježu posebnim propisima o zaštiti ulagatelja.

čl. 30.g Zakona o porezu na dobit čl. 30.h Zakona o porezu na dobit čl. 30.i Zakona o porezu na dobit Izmjene u oporezivanju dobiti (Marijana Herceg, FIP br. 2/20)

Članak 39.h

(1) Porezni obveznik koji je za porezne svrhe rezident i u drugoj državi odnosno jurisdikciji u poreznu osnovicu sukladno članku 30.i Zakona uključuje iznose rashoda koji se ne prebijaju s prihodima koji se dvostruko uključuju.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje porezni obveznik za kojega je u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s drugom državom članicom utvrđeno da je rezident Republike Hrvatske.

čl. 30.g Zakona o porezu na dobit čl. 30.h Zakona o porezu na dobit čl. 30.i Zakona o porezu na dobit Izmjene u oporezivanju dobiti (Marijana Herceg, FIP br. 2/20)

21. Transferne cijene

Članak 40.

(1) Metode navedene u članku 13. stavku 3. Zakona pod točkama: a), b) i c) su klasične transakcijske metode, a metode pod točkama d) i e) su metode transakcijske dobiti. Pri odabiru metode za utvrđivanje transfernih cijena potrebno je utvrditi metodu koja je najprimjerenija određenom slučaju. Prilikom odabira u obzir treba uzeti prednosti i nedostatke navedenih metoda, primjerenost metode prirodi nadzirane transakcije što se određuje funkcionalnom analizom, dostupnost pouzdanih informacija potrebnih za primjenu odabrane metode, kao i stupanj usporedivosti nadziranih i nenadziranih transakcija, uključujući pouzdanost usklađenja usporedivosti koja mogu biti potrebna radi eliminacije njihovih međusobnih materijalnih razlika.

(2) Klasičnim transakcijskim metodama može se najizravnije utvrditi jesu li uvjeti trgovačkih i financijskih odnosa povezanih poduzetnika u skladu s načelom nepristrane transakcije. Uzevši u obzir prethodno navedene kriterije, kada je s jednakom pouzdanošću moguće primijeniti i klasičnu transakcijsku metodu i metodu transakcijske dobiti, prednost se daje klasičnoj transakcijskoj metodi, odnosno kada je s jednakom pouzdanošću moguće primijeniti metodu usporedivih nekontroliranih cijena i neku drugu metodu za određivanje transfernih cijena, prednost se daje metodi usporedivih nekontroliranih cijena, s naglaskom da je potrebno pronaći metodu koja je najprimjerenija određenom slučaju.

(3) Pri odabiru i primjeni metode prema članku 13. Zakona i stavku 1. i 2. ovoga članka, za utvrđivanje da li je neka transakcija provedena prema načelu nepristrane transakcije, treba učiniti i sljedeće:

1. prikupiti informacije o grupi, o položaju poreznog obveznika u grupi i analizi povezanih transakcija, odnosno opće informacije koje mogu biti iste za grupu i specifične informacije za poreznog obveznika;

2. identificirati izabranu metodu, opisati razmatrane podatke, metode i analize provedene za utvrđivanje transfernih cijena te objasniti i navesti razloge zašto je baš ta metoda odabrana;

3. sastaviti dokumentaciju o pretpostavkama i procjenama donesenima i izrađenima tijekom utvrđivanja rezultata transfernih cijena (vezano uz analizu usporedivosti, funkcionalnu analizu i analizu rizika);

4. sastaviti dokumentaciju o svim izračunima napravljenima prilikom primjene izabrane metode vezano uz poreznog obveznika i porezne obveznike s kojima se uspoređuje;

5. na odgovarajući način ažurirati dokumentaciju iz prijašnjih godina na koju se oslanjalo tijekom tekuće godine, kako bi se prikazalo prilagodbe zbog materijalnih promjena u relevantnim činjenicama i okolnostima;

6. sastaviti dokumentaciju koja navodi podlogu (temelj), odnosno na drugi način podupire ili je spomenuta prilikom rada na analizi transfernih cijena.

7. Prijelaz poreznog obveznika poreza na dohodak na porez na dobit i promjena načina utvrđivanja porezne osnovice

(4) Porezni obveznik je dužan, prije početka ili u vrijeme nadzirane transakcije, dokumentacijom potvrditi poduzete razumne napore u cilju utvrđivanja cijene u skladu s načelom nepristrane transakcije, na temelju informacija koje su mu u tom trenutku na raspolaganju.

(5) Ako porezni obveznik na kraju poreznog razdoblja utvrdi da postoji neusklađenost cijene s načelom nepristrane transakcije, dužan je provesti kompenzacijsko usklađenje.

(6) Kompenzacijsko usklađenje iz stavka 5. ovoga članka mora se obaviti prije podnošenja porezne prijave, a porezni obveznik mora pri podnošenju porezne prijave dostaviti i obrazloženje zbog čega cijena koju je utvrdio prije početka ili u vrijeme nadzirane transakcije nije zadovoljila načelo nepristrane transakcije.

(7) Usklađenje iz članka 13. Zakona i stavka 5. ovoga članka nije zapreka da se u mogućem postupku nadzora provede naknadno usklađenje, niti to usklađenje ima utjecaja na eventualni postupak zajedničkog dogovaranja.

čl. 13. st. 3. toč. e Zakona o porezu na dobit Motrište Europske komisije o budućem oporezivanju poduzetničkog sektora (dr. sc. Nikola Mijatović, FIP br. 8/21) Utjecaj pandemije COVID-19 na transferne cijene (Marijana Radusin Lipošinović, Danijela Šrepfler, FIP br. 7/21) Transferne cijene i državne potpore u oporezivanju dobiti - predmet Starbucks (Jasna Bogovac, Filip Vujčić, FIP br. 4/21) Novosti u Zakonu o porezu na dobit u reguliranju poslovanja između poveznaih osoba (Mislav Vergles, FIP br. 4/21) Porezna reforma u području oporezivanja dobiti (Marijana Herceg, FIP br. 1/21) TEB INFO: Obveza kompenzacijskog usklađenja između povezanih osoba (16.03.2022.) Financije, pravo i porezi: Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama - Obrazac PD-IPO za 2021. (31.01.2022.) mr. sc. Ida Dojčić: Tko se u poreznom smislu smatra povezanim osobama? (16.10.2019.)

Članak 41.

(1) Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 1. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.

(2) Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance:

+ vrijednost zatečenih zaliha

+ dane predujmove za robu i usluge

+ potraživanja od kupaca za robu i usluge

+ potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz Popisa dugotrajne imovine

+ aktivna vremenska razgraničenja

+ zahtjeve za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza

– obveze prema dobavljačima za robu i usluge

– obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge

– obveze za obračunane a neisplaćene plaće (uključivo i poreze i doprinose na plaću i iz plaće)

– pasivna vremenska razgraničenja

– dugoročna rezerviranja

– obveze za porez na promet i istovrsne poreze.

(3) Početnu bilancu iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik dostavlja, uz prijavu poreza na dobit, nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

(4) Porezni obveznik koji mijenja način utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu odnosno prema članku 5. stavku 7. Zakona i postaje obveznikom koji utvrđuje poreznu osnovicu prema stavku 1. istog članka Zakona, dužan je na kraju prvog poreznog razdoblja u kojemu utvrđuje poreznu osnovicu prema članku 5. stavku 1. Zakona, istu uvećati i umanjiti na odgovarajući način prema stavkama i predznaku iz stavka 2. ovoga članka.

Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit prema novčanom načelu - Obrazac PD-NN za 2021. (31.01.2022.)

(5) Ukoliko je obveznik poreza na dohodak postao obveznikom poreza na dobit i istovremeno promijenio način utvrđivanja porezne osnovice prema članku 5. stavku 7. Zakona te utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu na kraju prvog poreznog razdoblja ne uvećava i ne umanjuje poreznu osnovicu poreza na dobit prema članku 16. stavku 2. i stavku 4. Zakona, osim stavkama koje su realizirane tijekom poreznog razdoblja te su se stekli uvjeti za uključivanje istih u poreznu osnovicu.

(6) Pri promjeni načina utvrđivanja porezne obveze i/ili porezne osnovice porezni obveznik je dužan pridržavati se načela izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i načela izbjegavanja dvostrukog umanjenja porezne osnovice.

čl. 16. Zakona o porezu na dobit Promjena načina oporezivanja kod obrtnika - prijelaz s dohotka na dobit (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 10/20) Promjena načina oporezivanja u sustavu poreza na dobit (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 1/18)

VI. SPAJANJE, PODJELA, DJELOMIČNA PODJELA, PRIJENOS IMOVINE I ZAMJENA DIONICA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA IZ RAZLIČITIH DRŽAVA ČLANICA EU PREMA DIREKTIVAMA 90/434/EEZ I 2005/19/EZ

1. Opće odredbe

Članak 41.a

(1) Prijenosom imovine iz članka 20.a točke 5. Zakona smatra se poslovna aktivnost u kojoj društvo, bez da se gasi, prenosi, sve ili jednu ili više gospodarstvenih cjelina, u drugo već osnovano društvo ili u društvo koje osniva u zamjenu za prijenos vrijednosnih papira koji predstavljaju kapital društva preuzimatelja. Postupkom prijenosa imovine društvo preuzimatelj djelomično postaje podružnica prenesenog društva.

čl. 20.a toč. 5. Zakona o porezu na dobit

(2) Prenesenim društvom iz članka 20.a točke 7. Zakona smatra se i društvo koje prenosi sve gospodarske cjeline.

čl. 20.a toč. 7. Zakona o porezu na dobit

(3) Društvom preuzimateljem iz članka 20.a točke 8. Zakona smatra se i društvo koje prima sve gospodarske cjeline prenesenog društva.

čl. 20.a toč. 8. Zakona o porezu na dobit

(4) Gospodarskom cjelinom iz članka 20.a točke 11. Zakona smatra se i sva imovina i obveze dijela društva koje u poslovno organizacijskom smislu predstavlja neovisni poslovni subjekt odnosno subjekt sposoban za potpuno samostalno poslovanje vlastitom imovinom.

čl. 20.a toč. 11. Zakona o porezu na dobit

(5) Prema članku 20.b stavku 2. Zakona, iznos koji predstavlja skrivene pričuve iznimno se može izračunati na temelju vrijednosti na dan transakcije ili na unaprijed utvrđeni dan u svrhu oporezivanja, ako se radi o transakcijama između društava drugih država članica EU, koje nisu Republika Hrvatska, odnosno u slučaju primjene retroaktivnih dogovora, ugovora ili pravnih normi uređenim poreznim propisima tih država članica EU.

čl. 20.b st. 2. Zakona o porezu na dobit

2. Prijenos imovine

Članak 41.b

(1) U smislu članka 20.d stavka 1. Zakona, poslovna jedinica društva preuzimatelja može preuzeti rezerviranja koje je stvorilo preneseno društvo te prava i obveze u svezi s tim rezerviranjima pod istim uvjetima koji bi vrijedili za preneseno društvo, ako se pripisuju prenesenoj gospodarskoj cjelini.

(2) U smislu članka 20.d stavka 2. Zakona, poslovna jedinica društva preuzimatelja može preuzeti porezne gubitke pod istim uvjetima koji bi vrijedili za preneseno društvo, da je postupak izvršen između društava iz Republike Hrvatske i ako se mogu pripisati prenesenoj gospodarskoj cjelini.

čl. 20.f Zakona o porezu na dobit čl. 20.l Zakona o porezu na dobit

Članak 41.c

(1) U slučajevima kada tuzemno preneseno društvo prenosi dio ili cijelu gospodarstvenu cjelinu na društvo preuzimatelja rezidenta države članice EU odnosno sa sjedištem u državi članici EU u skladu s odredbama Zakona, u zamjenu za dionice društva preuzimatelja, sukladno članku 20.e stavku 1. Zakona, ne oporezuju se kapitalni dobici koji se izračunavaju kao razlika između fer vrijednosti prenesene imovine i obveza i njihove vrijednosti u svrhu oporezivanja, pod uvjetom da su imovina i obveze stvarno povezani sa stalnom poslovnom jedinicom tuzemnog društva preuzimatelja i sudjeluju u stvaranju dobiti ili gubitaka koji se obračunavaju u porezne svrhe.

(2) U slučajevima kada preneseno društvo rezident države članice EU odnosno sa sjedište u državi članicu EU u skladu s odredbama Zakona, a koje u tuzemstvu obavlja djelatnost putem poslovne jedinice, prenosi dio ili cijelu gospodarstvenu cjelinu, uključujući i tu poslovnu jedinicu, na društvo preuzimatelja u drugoj državi članici u zamjenu za dionice prenesenog društva, ne oporezuju se kapitalni dobici koji se obračunavaju kao razlika koja nastaje između fer vrijednosti imovine i obveza poslovne jedinice i njihove vrijednosti u svrhu oporezivanja, pod uvjetom da društvo preuzimatelj nastavi obavljati djelatnost u tuzemstvu putem poslovne jedinice.

čl. 20.f Zakona o porezu na dobit čl. 20.l Zakona o porezu na dobit čl. 20.l Zakona o porezu na dobit

Članak 41.d

Odredba članka 20.g stavka 1. Zakona primjenjuje se pod uvjetom da su prenesena imovina i obveze stvarno povezani s poslovnom jedinicom tuzemnog društva preuzimatelja i sudjeluju u stvaranju dobiti ili gubitka koji se obračunavaju u porezne svrhe.

čl. 20.f Zakona o porezu na dobit čl. 20.l Zakona o porezu na dobit

Članak 41.e

(1) Pod vrijednosnim papirima iz članka 20.h stavka 5. Zakona smatraju se vrijednosni papiri koji predstavljaju kapital društva preuzimatelja.

(2) Član društva, u smislu članka 20.h stavka 7. Zakona, neće primljenim vrijednosnim papirima društva preuzimatelja pripisati vrijednost koja je u svrhu oporezivanja veća od vrijednosti koju su vrijednosni papiri prenesenog društva imali u trenutku spajanja, podjele ili djelomične podjele.

čl. 20.f Zakona o porezu na dobit čl. 20.l Zakona o porezu na dobit

3. Prijenos poslovne jedinice

Članak 41.f

Kod spajanja, podjele, djelomične podjele ili prijenosa imovine između društava iz članka 20.a Zakona koja nisu rezidenti Republike Hrvatske, ali koja imaju poslovne jedinice na području Republike Hrvatske, država članica društva preuzimatelja i Republika Hrvatska na takav prijenos primijenit će glede oporezivanja odredbe članaka 20.a – 20.o Zakona. Istovjetno se primjenjuje kada se stalna poslovna jedinica nalazi u istoj državi članici u kojoj je društvo preuzimatelj.

čl. 20.k Zakona o porezu na dobit čl. 20.l Zakona o porezu na dobit

4. Prijava postupaka

Članak 41.g

(1) Porezni obveznik koji sukladno članku 20. Zakona namjerava primijeniti odredbe članka 20.a do 20.r Zakona obvezan je Poreznoj upravi prijaviti postupak na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.

(2) Porezni obveznik koji za postupke iz stavka 1. ovoga članka ne namjerava primijeniti odredbe članka 20.a do 20.r Zakona, dužan je postupiti prema članku 29. stavku 4. Zakona, odnosno najaviti taj postupak Poreznoj upravi.

čl. 20.l Zakona o porezu na dobit

4.1. Prijava postupka prijenosa imovine

Članak 41.h

(1) Poreznim obveznikom iz članka 41.g ovoga Pravilnika u postupku prijenosa imovine smatra se preneseno društvo ili društvo preuzimatelj, koje je rezident Republike Hrvatske ili preneseno društvo ako su oba društva rezidenti Republike Hrvatske ili društvo stjecatelj ako niti jedno društvo nije rezident Republike Hrvatske.

(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka obvezan je Poreznoj upravi dostaviti sljedeće vjerodostojne isprave i podatke:

1. dokaze da se preneseno društvo odnosno društvo stjecatelj smatraju rezidentima države članice EU, koja nije Republika Hrvatska, prema članku 20.f stavku 2. Zakona, ako jedno od društava ili oba nisu rezidenti Republike Hrvatske,

2. opis imovine koja se prenosi, zadnju bilancu stanja prenesenog društva s iskazanim podacima o sredstvima i obvezama koje pripadaju prenesenoj gospodarskoj cjelini ili cjelinama, te navođenjem postupaka koji dokazuju da u poslovnom i organizacijskom smislu gospodarska cjelina ili cjeline predstavljaju neovisni poslovni subjekt odnosno subjekt sposoban za potpuno samostalno poslovanje vlastitom imovinom,

3. iznose pričuva i rezerviranja koje je stvorilo preneseno društvo u zadnjoj bilanci stanja i koji se pripisuju prenesenoj ili prenesenim gospodarskim cjelinama,

4. iznose prenesenih poreznih gubitaka prenesenog društva koji se pripisuju prenesenoj gospodarskoj cjelini ili cjelinama te porezna oslobođenja u svezi s njima koji bi vrijedili za preneseno društvo kada prijenos ne bi bio izvršen,

5. izjavu društva stjecatelja da će nakon prijenosa prenesena sredstva, obveze, rezerviranja, pričuve i gubici pripadati poslovnoj jedinici društva stjecatelja u Republici Hrvatskoj ili društvu stjecatelju koje je rezident Republike Hrvatske, a ne njezinoj poslovnoj jedinici izvan Republike Hrvatske,

6. tržišnu cijenu vrijednosnih papira društva stjecatelja na dan prije predviđene transakcije,

7. detaljan opis i navode poreznih, poslovnih i financijskih razloga za provođenje transakcije,

8. izračun procijenjenih iznosa poreznih, poslovnih i financijskih posljedica transakcije,

9. ostale isprave i podatke koji su bitni i dokazuju postupak koji se provodi.

(3) Ako porezni obveznik u trenutku prijave postupka ne raspolaže s potrebnim ispravama iz stavka 2. ovoga članka, može je priložiti naknadno ako o istome pisanim putem izvijesti Poreznu upravu. U tom slučaju, porezni obveznik je obvezan dostaviti vjerodostojne isprave čim s njima raspolaže.

(4) Porezna uprava u roku od 90 dana donosi rješenje o priznavanju ili odbijanju povlastice prema člancima 20.c – 20.f Zakona.

(5) Porezna uprava može, s obzirom na složenost pitanja, produljiti rok iz stavka 4. ovog članka sljedećih 90 dana.

(6) Porezna uprava izdat će rješenje o odbijanju povlastica prema člancima 20.c – 20.f Zakona, ako nisu ispunjeni Zakonom propisani uvjeti, ili ako utvrdi da je bila osnovna namjera ili jedna od glavnih namjera transakcije manje plaćanje poreza odnosno izbjegavanje plaćanja poreza osobito kada za transakciju nema utemeljenih poslovnih razloga kao što su reorganizacija ili racionalizacija poslovanja prenesenog odnosno društva preuzimatelja ili drugi utemeljeni poslovni ili financijski razlozi.

(7) Preneseno društvo odnosno društvo preuzimatelj koje je sukladno stavku 1. ovoga članka određeno za izvrši prijavu postupka mora Poreznoj upravi priložiti vjerodostojne isprave koje dokazuju ispunjenje uvjeta, vrednovanje i preuzimanje prava i obveza prema člancima 20.c – 20.f Zakona, s kojima raspolaže preneseno društvo odnosno društvo preuzimatelj, koje nije rezident ili nerezident prema Zakonu i nije ustanovljeno u Republici Hrvatskoj.

(8) Ako nakon izvršene transakcije (postupka) nastanu bilo kakve izmjene u svezi s transakcijom, preneseno društvo odnosno društvo preuzimatelj obvezno je o nastalim izmjenama odmah pisano izvijestiti Poreznu upravu.

čl. 20.l Zakona o porezu na dobit

4.2. Prijava postupka zamjene dionica i udjela

Članak 41.i

(1) Poreznim obveznikom iz članka 41.g ovoga Pravilnika u postupku zamjene dionica i udjela smatra se za članove preuzetog društva preuzeto društvo prije predviđenog nadnevka transakcije iz članka 20.l Zakona.

(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka obvezan je Poreznoj upravi dostaviti sljedeće vjerodostojne isprave i podatke:

1. navode preuzetog društva i svih članova preuzetog društva i društva stjecatelja,

2. dokaze o rezidentnosti preuzetog društva i društva stjecatelja, dokaze o rezidentnosti članova preuzetog društva i društva stjecatelja koji zamjenjuju dionice i udjele te dokaze o vlasništvu vrijednosnih papira članova društva koji nisu rezidenti Republike Hrvatske u skladu s člankom 20. m Zakona,

3. tržišnu i knjigovodstvenu vrijednost vrijednosnih papira preuzetog društva i društva stjecatelja na dan prije transakcije,

4. procijenjene iznose plaćanja u novcu koje će biti obavljeno pojedinim članovima društva umjesto izdavanja ili prijenosa vrijednosnih papira,

5. vjerodostojne isprave koje je potrebno priložiti zajedno s prijedlogom za upis transakcije u sudski registar sukladno posebnom propisu koji uređuje trgovačka društva odnosno registar države članice EU,

6. izjavu o predviđenom udjelu društva stjecatelja u preuzetom društvu nakon zamjene dionica i udjela,

7. ostale isprave i podatke koji su bitni i dokazuju postupak koji se provodi.

(3) Ako porezni obveznik u trenutku prijave postupka ne raspolaže s potrebnim ispravama iz stavka 2. ovoga članka, o istome je dužan pisanim putem izvijestiti Poreznu upravu te ih dostaviti naknadno, čim s njima raspolaže. Pri provođenju postupka primjenjuju se odredbe članka 41.h stavaka 4. – 8. ovoga Pravilnika.

(4) Preuzeto društvo i društvo stjecatelj obvezni su Poreznoj upravi dostavljati obavijesti o trajanju preuzimanja i nadnevku izvršenja preuzimanja te burzi preko koje je preuzimanje izvršeno.

čl. 20.l Zakona o porezu na dobit

4.3. Prijava postupka spajanja i podjele

Članak 41.j

(1) Poreznim obveznikom iz članka 41.g ovoga Pravilnika u postupku spajanja i podjele smatra se preneseno društvo ili društvo preuzimatelj, koje je rezident Republike Hrvatske ili preneseno društvo ako su oba društva rezidenti Republike Hrvatske ili društvo preuzimatelj ako niti jedno društvo nije rezident Republike Hrvatske, pred predviđenim nadnevkom spajanja ili podjele.

(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka obvezan je Poreznoj upravi dostaviti sljedeće vjerodostojne isprave i podatke:

1. navode društava koja se spajaju ili dijele,

2. dokaze da se preneseno društvo odnosno društvo preuzimatelj smatraju rezidentima države članice EU, koja nije Republika Hrvatska, prema članku 20.j Zakona, ako jedno od društava ili oba nisu rezidenti Republike Hrvatske,

3. dokaze o rezidentnosti članova prenesenog društva koji će u postupku spajanja ili podjele zamijeniti vrijednosne papire u prenesenom društvu za vrijednosne papire u društvu stjecatelju i dokaze o vlasništvu vrijednosnih papira u skladu s člankom 20. h stavkom 6. Zakona,

4. bilancu stanja prenesenog društva odnosno prenesenih društava ako ih je više na obračunski dan spajanja ili podjele, opis imovine (gospodarske cjeline) koja se prenosi te navođenjem postupaka koji dokazuju da u poslovnom i organizacijskom smislu gospodarska cjelina ili cjeline predstavljaju neovisni poslovni subjekt odnosno subjekt sposoban za potpuno samostalno poslovanje vlastitom imovinom,

5. iznose pričuva i rezerviranja u bilanci stanja na obračunski dan spajanja ili podjele, iznose poreznih gubitaka prenesenog društva, porezna oslobođenja u svezi s njima, koji bi vrijedili za preneseno društvo kada prijenos ne bi bio izvršen, navode udjela ako ih društvo preuzimatelj ima u prenesenom društvu,

6. izjavu društva preuzimatelja da po spajanju ili podjeli prenesena sredstva, obveze, rezerviranja, pričuve i porezni gubici neće pripasti poslovnoj jedinici društva preuzimatelja izvan Republike Hrvatske odnosno da će po spajanju ili podjeli prenesena sredstva, obveze, rezerviranja, pričuve i gubici pripasti poslovnoj jedinici društva preuzimatelja u Republici Hrvatskoj,

7. procijenjene iznose plaćanja u novcu koji će biti obavljen pojedinim članovima društva na dan prije transakcije,

8. tržišnu i knjigovodstvenu vrijednost vrijednosnih papira društva preuzimatelja na dan prije transakcije,

9. detaljan opis i navode poreznih, poslovnih i financijskih razloga za provođenje transakcije (postupka),

10. izračun procijenjenih iznosa poreznih, poslovnih i financijskih posljedica transakcije,

11. ostale isprave i podatke koji su bitni i dokazuju postupak koji se provodi.

(3) Ako porezni obveznik u trenutku prijave postupka ne raspolaže s potrebnim ispravama iz stavka 2. ovoga članka, o istome je dužan pisanim putem izvijestiti Poreznu upravu te ih dostaviti naknadno, čim s njima raspolaže. Pri provođenju postupka primjenjuju se odredbe članka 41.h stavaka 4. – 8. ovoga Pravilnika.

čl. 20.j Zakona o porezu na dobit

5. Prijenos sjedišta Europskog društva (SE) ili Europske zadruge (SCE)

Članak 41.k

(1) Kod prijenosa sjedišta SE ili SCE društva iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu EU, takav prijenos sjedišta, u skladu s člankom 20.n Zakona, ne dovodi do oporezivanja kapitalnih dobitaka obračunanih u skladu s člankom 20.e Zakona ostvarenih od imovine i obveza SE ili SCE društva koja ostaju povezana sa stalnom poslovnom jedinicom tog SE ili SCE društva u Republici Hrvatskoj.

(2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se isključivo onda kada SE ili SCE izračuna novu amortizaciju i dobit ili gubitke u pogledu imovine i obveza koje ostaju stvarno povezane s tom stalnom poslovnom jedinicom kao da sjedište nije preneseno ili SE ili SCE na taj način nije prestao biti porezni rezident.

(3) Kada u skladu s pravom države članice (Republike Hrvatske) iz koje je sjedište preneseno, SE ili SCE ima pravo na novu amortizaciju i dobit ili gubitke u vezi s imovinom i obvezama koje ostaju u odnosnoj državi članici (Republici Hrvatskoj), a koje se izračunavaju na način drugačiji od onoga iz stavka 2. ovoga članka, stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se na imovinu i obveze u pogledu kojih je ta mogućnost iskorištena.

(4) Kada su rezerviranja i pričuve koje je SE ili SCE proveo na odgovarajući način prije prijenosa sjedišta, djelomice ili u cijelosti izuzeta od oporezivanja i iste ne potječu od stalnih poslovnih jedinica iz inozemstva, takva rezerviranja i pričuve stalna poslovna jedinica SE-a ili SCE-a koja se nalazi na području države članice iz koje je sjedište preneseno može prenijeti uz isto izuzeće od oporezivanja.

(5) Kada društvo koje prenosi sjedište unutar područja države članice ima pravo na prijenos porezno neiskorištenih gubitaka, odnosna država članica dopušta stalnoj poslovnoj jedinici SE-a ili SCE-a koje prenosi sjedište, a koja se nalazi na području te države članice, da preuzme porezno neiskorištene gubitke SE-a i SCE-a pod uvjetom da je takav prijenos gubitaka u usporedivim okolnostima dostupan društvu koje je zadržalo sjedište u toj državi članici ili je nastavilo biti porezni rezident te države članice.

čl. 20.n Zakona o porezu na dobit

6. Popis društava za koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za spajanja, podjelu, djelomičnu podjelu, prijenos imovine i zamjenu dionica

Članak 41.l

(1) Društvom iz države članice EU iz članka 20.a točke 1. podtočke 1.1. Zakona smatra se društvo ustrojeno u jednom od oblika koji se navode u Dodatku A koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Društvom iz države članice EU iz članka 20.a točke 1. podtočke 1.3. Zakona smatra se društvo koje je obveznik jednog od poreza iz Dodatka B, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

čl. 20.r Zakona o porezu na dobit

VII. OLAKŠICE I OSLOBOĐENJA

1. Porezne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima

Članak 42.

(1) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara mogu ostvariti pravo na korištenje porezne olakšice na način i pod uvjetima propisanim člankom 28.a Zakona i drugim propisima donesenim na temelju toga Zakona.

čl. 28.a Zakona o porezu na dobit Novosti u sustavu poreza na dobit (Marijana Herceg, FIP br. 5/18)

2. Olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama

Članak 43.

brisan

3. Porezne olakšice prema posebnim propisima o poticanju ulaganja

Članak 43.a

(1) Porezni obveznik može umanjiti obvezu poreza na dobit u visini, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o poticanju ulaganja i propisima donesenim na temelju toga Zakona. Porezni obveznik koji koristi poreznu olakšicu temeljem Zakona o poticanju ulaganja, uz prijavu poreza na dobit dostavlja presliku potvrde o statusu korisnika potpore i godišnje pisano izvješće o izvršenju investicijskog projekta, prihvatljivim troškovima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetne investicije i otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom.

(2) Porezni obveznik može sukladno člancima 25. i 26. Zakona o poticanju ulaganja umanjiti obvezu poreza na dobit u visini, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (»Narodne novine«, br. 111/12. i 28/13). Porezni obveznik koji koristi poreznu olakšicu temeljem navedenog zakona, uz prijavu poreza na dobit dostavlja presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera te godišnje pisano izvješće o izvršenju investicijskog projekta, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetne investicije i otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom.

(3) Porezni obveznik može sukladno članku 25. Zakona o poticanju ulaganja umanjiti obvezu poreza na dobit u visini, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o poticanju ulaganja (»Narodne novine«, br. 138/06 i 61/11). Porezni obveznik koji koristi poreznu olakšicu temeljem navedenog zakona, uz prijavu poreza na dobit dostavlja presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera utvrđenog prema tom zakonu, te godišnje pisano izvješće o izvršenim ulaganjima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetnog ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem.

4. Kumuliranje olakšica

Članak 44.

Ako porezni obveznik iz članaka 42. i 43.a. ovoga Pravilnika, stječe mogućnost korištenja više olakšica i oslobođenja, ima pravo na korištenje više olakšica istodobno, odnosno ima pravo kumulirati olakšice.

Članak 45.

brisan

VIII. OBRAČUNAVANJE I PLAĆANJE POREZA

1. Porezna prijava

Članak 46.

(1) Porezni obveznik dužan je za razdoblje za koje utvrđuje poreznu obvezu podnijeti:

1. poreznu prijavu za utvrđivanje porezne osnovice prema članku 5. stavku 1. Zakona. Obračun poreza na dobit dostavlja se na Obrascu PD – Prijavi poreza na dobit, koja je sastavni dio ovoga Pravilnika ili

2. poreznu prijavu za utvrđivanje porezne osnovice prema članku 5. stavku 7. Zakona. Obračun poreza na dobit prema novčanom načelu dostavlja se na Obrascu PD-NN – Prijavi poreza na dobit prema novčanom načelu, koja je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Uz prijavu poreza na dobit dostavljaju se financijska izvješća (Bilanca i Račun dobiti i gubitka), a ovisno o iskazanim podacima dostavljaju se i posebni obračun za korištene olakšice i oslobođenja, izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza na temelju porezne prijave ako je predujmovima plaćeno više poreza nego što je obračunano u poreznoj prijavi, izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama, izvješće o dobiti kontroliranog inozemnog društva, izvješće o obvezi doprinosa i ostale isprave propisane ovim Pravilnikom i posebnim propisima.

(3) Porezna prijava dostavlja se u jednom primjerku mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu obveznika poreza na dobit. Porezni obveznik koji je prema računovodstvenim propisima razvrstan u velike i srednje poduzetnike obvezno podnosi prijavu poreza na dobit elektroničkim putem sukladno članku 35. stavku 3. Zakona u okviru sustava e-porezna na način propisan posebnim propisima, te tehničkim i ostalim uputama.

(4) Osobe iz članka 2. stavaka 5. i 6. Zakona koje su obveznici poreza na dobit za cjelokupnu djelatnost ili samo za gospodarsku djelatnost iz članka 2. stavka 7. Zakona, podnose prijavu poreza na dobit za djelatnost za koju su obveznici poreza na dobit i koja se sastavlja prema Zakonu. Ako su obveznici poreza na dobit za cjelokupnu djelatnost, uz prijavu poreza na dobit dostavljaju bilancu i račun dobiti i gubitka sastavljene u skladu sa Zakonom o računovodstvu, a ako su obveznici poreza na dobit samo za dio djelatnosti, uz prijavu poreza na dobit dostavljaju bilancu i račun dobiti i gubitka koji se sastavljaju prema posebnim propisima ukoliko takva obveza postoji.

Obračun poreza na dobit za 2019. kod neprofitnih organizacija (Irena Slovinac, FIP br. 2/20)

(5) Bilanca i Račun dobiti i gubitka koji su dostavljeni u propisanim rokovima Financijskoj agenciji (FINA) radi statističkih i drugih potreba sukladno posebnim propisima, smatraju se dostavljenima uz prijavu poreza na dobit sukladno članku 35. stavku 6. Zakona i stavcima 2. i 4. ovoga članka. Porezna uprava može zatražiti dostavu Bilance i Računa dobiti i gubitka uz prijavu poreza na dobit neovisno o tome što su isti dostavljeni i Financijskoj agenciji.

(6) Istekom poreznog razdoblja iz članka 29. stavka 3. točaka 7. i 8. Zakona, smatra se dan na koji je nadležno tijelo, utvrđeno prema posebnom propisu o trgovačkim društvima ili drugo tijelo nadležno za registraciju poreznog obveznika u bilo kojem registru ili bilo kojem postupku, rješenjem ili na drugi način utvrdilo da je porezni obveznik prestao s poslovanjem.

(7) Ako je porezni obveznik iz stavka 6. ovoga članka izvršio sve propisane radnje predviđene za okončanje likvidacije ili prestanak poslovanja bez likvidacije prema posebnom propisu o trgovačkim društvima, istekom poreznog razdoblja može se smatrati i dan na koji je javni bilježnik potvrdio donošenje odluke o prestanku poslovanja ili okončanja likvidacije.

čl. 35. Zakona o porezu na dobit Prijava poreza na dobit za 2020. (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 2/21) Porez na dobit - obveza za 2019. i predujmovi u 2020. (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 7/20) Oporezivanje dobiti u uvjetima posebnih okolnosti (Marijana Herceg, FIP br. 7/20) Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.) Financije, pravo i porezi: Prestanak poslovanja trgovačkog društva (01.11.2021.) Podnošenje jednog PD-IPO obrasca za više poreznih razdoblja (TEB - 1.9.2021.)

1.1. Prijava poreza po tonaži broda

Članak 46.a

(1) Porez po tonaži broda umjesto poreza na dobit mogu plaćati porezni obveznici pod uvjetima i na način propisan člancima 429. do 429.i Pomorskog zakonika te Pravilnikom o postupku i načinu korištenja prava na porez po tonaži broda.

(2) Obveznik poreza po tonaži broda dužan je u skladu s člankom 429.g Pomorskog zakonika podnijeti prijavu poreza po tonaži broda za porezno razdoblje i platiti porez po tonaži broda u roku u kojemu podnosi prijavu. Porezno razdoblje za utvrđivanje poreza po tonaži broda je kalendarska godina. Prijava poreza po tonaži broda podnosi se na Obrascu PT – Prijava poreza po tonaži broda, koja je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Prijava iz stavka 2. ovoga članka podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez po tonaži broda.

(4) Uz prijavu poreza po tonaži broda porezni obveznik u svrhu uračunavanja plaćenog poreza u inozemstvu dostavlja vjerodostojne isprave i dokaze o plaćenom porezu po tonaži broda odnosno istovrsnom porezu u inozemstvu, a koji se odnosi na brodove za koje podnosi poreznu prijavu. Plaćeni porez u inozemstvu uračunat će se sukladno članku 429.g Pomorskog zakonika, najviše do iznosa tuzemnog poreza po tonaži broda utvrđenog za određeni brod.

(5) Ukoliko obveznik poreza po tonaži broda obavlja i druge djelatnosti za koje nije utvrđena mogućnost plaćanja poreza po tonaži broda u skladu s Pomorskim zakonikom, porezni obveznik je dužan sukladno članku 429.a Pomorskog zakonika osigurati posebno porezno knjigovodstveno praćenje za te djelatnosti, te utvrditi obvezu poreza na dobit i predati prijavu poreza na dobit – Obrazac PD na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.

čl. 35. Zakona o porezu na dobit

1.2. Sadržaj porezne prijave

Članak 47.

(1) Prijava poreza na dobit podnosi se sukladno članku 46. stavku 1. točki 1. na Obrascu PD, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Porezni obveznik u Obrazac PD upisuje razdoblje za koje podnosi prijavu poreza na dobit, osobni identifikacijski broj (OIB), naziv ili ime i prezime, broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj), nadnevak sastavljanja te ime i prezime i potpis odgovorne osobe (porezni obveznik ili opunomoćenik ili ovlašteni porezni savjetnik). Službena osoba koja je prijavu poreza na dobit primila upisuje nadnevak zaprimanja te se potpisuje.

(3) U Prijavi poreza na dobit Obrazac PD upisuju se podaci iz Računa dobiti i gubitka po rednim brojevima kako slijedi:

1. Ukupni prihodi – podatak o visini ukupnog prihoda iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava.

2. Ukupni rashodi – podatak o visini rashoda i troškova iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava.

3. Dobit – podatak o visini dobiti iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja 2, pri čemu je redni broj 1 veći od rednog broja 2.

4. Gubitak – podatak o visini gubitka iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednih brojeva 1 i 2, pri čemu je redni broj 2 veći od rednog broja 1.

5. Amortizacija. Na ovome rednom broju upisuje se iznos amortizacije iznad svote propisane u članku 12. stavku 13. Zakona, a koji je utvrđen na način propisan i u članku 22. stavku 3. ovoga Pravilnika. Na ovom rednom broju upisuje se i iznos amortizacije dugotrajne imovine iz članka 12. stavka 16. Zakona i svih pripadajućih troškova, te troškova najma i svih pripadajućih troškova za koje se uvećava porezna osnovica sukladno članku 12. stavcima 17., 18. i 19. Zakona.

6. Svota 50% troškova reprezentacije propisana u članku 7. stavak 1. točka 3. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 23. ovoga Pravilnika.

7. Svota 50% troškova sredstava za osobni prijevoz propisane u članku 7. stavak 1. točka 4. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i članku 25. ovoga Pravilnika.

8. Manjkovi na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak sukladno članku 7. stavku 1. točki 5. Zakona, te članku 26. Pravilnika. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđenih manjkova na imovini iznad visine utvrđene navedenim odlukama, a za koje se uvećava porezna osnovica sukladno navedenim člancima.

9. Rashodi utvrđeni u postupku nadzora s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima koji su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioničara, članova društva i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, te s njima povezanim osobama sukladno članku 7. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos takvih rashoda utvrđenih u postupku nadzora za koje se povećava porezna osnovica. Osim toga, na ovom rednom broju upisuju se troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja prema članku 7. stavku 1. točki 6. Zakona i članku 27. ovog Pravilnika, iznos zatezne kamate između povezanih osoba prema članku 7. stavku 1. točki 8. Zakona i članku 29. ovog Pravilnika.

10. Dobit kontroliranog inozemnog društva utvrđena prema članku 30.b i 30.c Zakona. Na ovom rednom broju porezni obveznik upisuje iznos dobiti kontroliranog inozemnog društva koja je ostvarena u poreznom razdoblju.

11. Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe propisani u članku 7. stavku 1. točki 7. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 28. ovoga Pravilnika.

12. Prekoračeni troškovi zaduživanja prema članku 30.a Zakona i članku 39.a Pravilnika.

13. Povlastice i drugi oblici imovinske koristi propisani u članku 7. stavku 1. točki 9. Zakona.

14. Rashodi darovanja iznad dopuštenih propisani u članku 7. stavku 1. točki 10. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 30. ovoga Pravilnika.

15. Kamate na zajmove dioničara i članova društva koje nisu porezno priznati rashod prema odredbama članka 8. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 32. ovoga Pravilnika.

16. Kamate između povezanih osoba. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos kamata koje nisu porezno priznate prema članku 14. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 37. ovoga Pravilnika.

17. Rashodi od nerealiziranih gubitaka iz članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 21. ovoga Pravilnika.

18. Amortizacija iznad stopa propisanih u članku 12. stavci 5. i 6. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 22. stavcima 1. i 12. ovoga Pravilnika.

19. Na ovom rednom broju upisuje se iznos povećanja porezne osnovice zbog promjene načina utvrđivanja porezne obveze (prelazak obveznika s poreza na dohodak na porez na dobit) i/ili iznos povećanja porezne osnovice zbog promjene načina utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu na utvrđivanje porezne osnovice prema članku 5. stavku 1. Zakona.

20. Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja koja nije porezno priznati rashod prema odredbama članka 9. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 33. ovoga Pravilnika.

21. Svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno priznati rashod prema odredbama članka 10. Zakona i članka 34. ovoga Pravilnika.

22. Svota vrijednosnog usklađenja financijske imovine koja nije porezno priznata prema odredbama članka 10. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 35. ovoga Pravilnika.

23. Svota troškova rezerviranja koja se porezno ne priznaje prema odredbama članka 11. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 36. ovoga Pravilnika.

24. Svota povećanja porezne osnovice za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti prema članku 7. stavak 1. točka 13. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 31. Pravilnika.

25. Povećanje dobiti za ostale prihode i druga povećanja porezne osnovice. Na ovome rednom broju iskazuju se povećanja dobiti ili smanjenje gubitka za prihode koji nisu iskazani u računovodstvenoj dobiti, a uključuju se u poreznu osnovicu. Na ovome rednom broju iskazuje se i povećanje porezne osnovice za iznos poreznog gubitka za koji je prestalo pravo korištenja sukladno članku 17. stavku 6. Zakona, te članku 38. ovoga Pravilnika, a za koji je prestalo pravo korištenja sukladno članku 17. stavcima 5. i 7. Zakona. Na ovom rednom broju iskazuje se i povećanje porezne osnovice za iznos utvrđen člankom 6. stavkom 7. Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14 i 50/16) i člankom 12.a stavcima 7. i 8. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14 i 137/15) u slučaju kada nije izvršen ispravak prijave poreza na dobit prema Općem poreznom zakonu. Na ovom rednom broju iskazuje se i iznos povećanja porezne osnovice utvrđen prema člancima 30.d do 30.i Zakona te ostala povećanja.

26. Ukupna svota povećanja dobiti ili smanjenja gubitka. Na ovome rednom broju upisuje se ukupni iznos od rednog broja 5 do rednog broja 25.

27. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti prema članku 6. stavak 1. točka 1. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 12. ovoga Pravilnika.

28. Potpore prema članku 6. stavku 6. Zakona. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos prihoda od potpora primljenih u slučaju nastanka posebnih okolnosti iz članka 6. stavka 6. Zakona, a koji su iskazani u prihodima na rednom broju 1. Na ovom rednom broju upisuje se i iznos prihoda od otpisane obveze prema članku 9. stavku 6. Zakona.

29. Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja prema članku 6. stavak 1. točka 3. Zakona. Na ovome rednom broju upisuju prihodi od otpisanih potraživanja koja nisu bila porezno priznati rashod.

30. Iznos prihoda od nerealiziranih dobitaka prema članku 6. stavku 1. točki 2. Zakona, utvrđen na način propisan člankom 13. ovoga Pravilnika, te ostali rashodi prethodnih razdoblja prema članku 6. stavku 2. Zakona utvrđeni na način propisan člankom 20. ovoga Pravilnika.

31. Smanjenje dobiti za ostale prihode. Na ovome rednom broju iskazuju se prihodi i druga povećanja porezne osnovice koja nisu iskazana u računovodstvenoj dobiti, te rashodi koji su kao privremeno porezno nepriznati bili uključeni u poreznu osnovicu u ranijim razdobljima, a ne iskazuju se posebno na drugom rednom broju. Na ovom rednom broju iskazuje se i umanjenje za prenesene prekoračene troškove zaduživanja prema članku 30.a Zakona. Upisuju se i ostala umanjenja porezne osnovice.

32. Na ovom rednom broju upisuje se iznos smanjenja porezne osnovice zbog promjene načina utvrđivanja porezne obveze (prelazak obveznika s poreza na dohodak na porez na dobit) i/ili iznos smanjenja porezne osnovice zbog promjene načina utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu na utvrđivanje porezne osnovice prema članku 5. stavku 1. Zakona.

33. Trošak amortizacije iz prethodnih razdoblja prema članku 6. stavak 1. točka 4. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos amortizacije koja nije bila porezno priznata zbog odstupanja od propisane metode i propisanih amortizacijskih stopa. Porezna osnovica se umanjuje nakon što je imovina amortizirana u cijelosti, ali najviše u iznosima koji bi bili utvrđeni primjenom amortizacijskih stopa iz članka 12. stavka 6. Zakona (zadnje razdoblje amortizacije i umanjenje porezne osnovice najviše do tog iznosa).

34. Ukupan iznos državne potpore za istraživačko-razvojne projekte i državne potpore za obrazovanje i izobrazbu. Na ovome rednom broju iskazuje se ukupni iznos državnih potpora iskazanih na rednim brojevima

34.1. i 34.2. prema članku 6. stavku 1. točki 5. Zakona.

34.1. Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos državne potpore koju porezni obveznik ostvaruje za obrazovanje i izobrazbu u visini i na način propisan u članku 14. ovoga Pravilnika.

34.2. Državna potpora za istraživačko razvojne projekte. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos državne potpore koju porezni obveznik ostvaruje za istraživačko-razvojne projekte na način propisan u članku 15. ovoga Pravilnika.

35. Ukupna svota smanjenja dobiti ili povećanja gubitka. Na ovome rednom broju iskazuje se ukupna svota od rednog broja 27 do rednog broja 34 za koju se smanjuje dobit ili povećava gubitak.

36. Dobit/gubitak nakon povećanja i smanjenja. Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o poreznoj dobiti ili poreznom gubitku nakon što su podaci s rednih brojeva 3 i/ili 4 povećani i/ili smanjeni. Porezna dobit dobije se tako da se rednom broju 3 pribroji redni broj 26 i oduzme redni broj 35. Ako je predznak pozitivan, postoji porezna dobit. Porezna dobit postoji i ako se dobije svota s pozitivnim predznakom nakon što se računovodstveni gubitak s rednog broja 4 smanji za redni broj 26 i poveća za redni broj 35.

37. Preneseni gubitak. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja prema članku 17. Zakona, za koji se smanjuje redni broj 36.

38. Porezna osnovica. Podatak za ovaj redni broj izračuna se tako da se redni broj 36 smanji za redni broj 37, a rezultat ima pozitivan predznak.

39. Dobit/gubitak nakon povećanja i smanjenja. Ovaj redni broj može imati pozitivan predznak ako je iskazana porezna dobit ili negativan predznak ako je iskazan porezni gubitak. Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako postoji porezni gubitak te ako je preneseni gubitak na rednom broju 40 veći od porezne osnovice nakon povećanja i smanjenja.

40. Preneseni gubitak. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja, prema članku 17. Zakona, a za koji se smanjuje ili povećava redni broj 39.

41. Porezni gubitak za prijenos. Na ovome rednom broju iskazuje se gubitak koji se prenosi u naredno razdoblje, a koji preostane nakon iskorištenog iznos prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja, prema članku 17. Zakona, te za koji se smanjuje ili povećava redni broj 39. Podatak na ovom rednom broju postoji ako redni broj 39 ima negativan predznak te ako ima pozitivan predznak, ali je manji od rednog broja 40.

42. Porezna osnovica. Na ovome rednom broju iskazuje se podatak s rednog broja 38.

43. Na ovom rednom broju upisuje se porezna stopa iz članka 28. Zakona, odnosno stopa 18% ili 10% ovisno o visini ostvarenih prihoda iskaznih na rednom broju 1. umanjenom za iznos iskazan na rednom broju 28.

44. Porezna obveza. Na ovome rednom broju upisuje se iznos porezne obveze koji se dobije se kada se redni broj 42 pomnoži sa stopom na rednom broju 43.

45. Ukupan iznos porezne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima prema članku 28.a Zakona i članku 42. ovoga Pravilnika.

46. Na ovom rednom broju upisuje se iznos porezne olakšice za obveznike poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara ukoliko zadovoljavaju uvjete iz članka 28.a Zakona. Iznos olakšice utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti, a izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti, odnosno porezne osnovice utvrđene od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 10% ili 18% ovisno koja je iskazana na rednom broju 43.

47. Na ovom rednom broju upisuje se iznos porezne olakšice za obveznike poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske ukoliko zadovoljavaju uvjete iz članka 28.a Zakona. Iznos olakšice utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti, a izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti, odnosno porezne osnovice utvrđene od obavljanja djelatnosti na navedenom području, primjeni stopa od 5% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 10% ili se primjeni stopa od 9% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18%.

48. brisano

49. Ukupan iznos porezne olakšice prema člancima 8., 9., 25. i 26. Zakona o poticanju ulaganja. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit nositelju poticajnih mjera, utvrđena sukladno člancima 8. i 9. Zakona o poticanju ulaganja i člancima 8. i 9. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, odnosno sukladno članku 43.a stavku 1. i 2. ovoga Pravilnika. Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.

49.1. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od minimalno 50.000,00 eura, nositeljima poticajnih mjera, mikropoduzetnicima, stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 5% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 10% ili po stopi od 9% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18% u razdoblju do pet godina od godine početka investicije:

a) uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana s investicijskim projektom, prema članku 8. stavku 1. Zakona o poticanju ulaganja unutar razdoblja od tri godine od početka ulaganja i/ili članku 8. stavku 1. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja i to unutar razdoblja od godine dana nakon početka investicije,

b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 8. stavku 2. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa od 5% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 10% ili se primjeni stopa od 9% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

49.2. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od minimalno 150.000,00 eura do 1 milijun eura, odnosno od 50.000,00 eura do 1 milijun eura za ulaganja u centre za razvoj informacijsko-komunikacijskih sustava i softvera te od 500.000,00 eura do 1 milijun eura za ulaganje u modernizaciju poslovnih procesa, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 5% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 10% ili po stopi od 9% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:

a) uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s investicijom prema članku 9. stavku 1. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku 9. stavku 1. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja,

b) uz uvjet otvaranja najmanje deset novih radnih mjesta povezanih s investicijom (ulaganjem) u centre za razvoj informacijsko - komunikacijskih sustava i softvera prema članku 9. stavku 1. Zakona o poticanju ulaganja,

c) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 9. stavku 4. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

d) uz uvjet očuvanja početnog stanja zaposlenih utvrđenog prema Zakonu o poticanju ulaganja tijekom cijelog razdoblja korištenja potpora, a ne kraće od minimalnog razdoblja očuvanja predmetnog projekta ulaganja kod ulaganja u modernizaciju poslovnih procesa te uz uvjet uvećanja razine produktivnosti po zaposleniku za minimalno 10% u godini nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja u odnosu na razinu produktivnosti po zaposleniku u razdoblju godine dana prije prijave projekta ulaganja za koji se koristi potpora za temeljitu modernizaciju poslovnih procesa. Za velike poduzetnike prihvatljivi troškovi za temeljitu promjenu u proizvodnom procesu za koje se odobrava potpora za modernizaciju poslovnih procesa moraju prelaziti vrijednost amortizacije imovine povezane s djelatnošću koja se modernizira tijekom tri prethoda porezna razdoblja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa od 5% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 10% ili se primjeni stopa od 9% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

49.3. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije te za ulaganja u modernizaciju poslovnih procesa u visini protuvrijednosti kuna od 1 do 3 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za 75% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 2,5% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 10% ili po stopi od 4,5% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:

a) uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s investicijom, prema članku 9. stavku 2. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku 9. stavku 2. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja,

b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 9. stavku 4. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

c) uz uvjet očuvanja početnog stanja zaposlenih utvrđenog prema Zakonu o poticanju ulaganja tijekom cijelog razdoblja korištenja potpora, a ne kraće od minimalnog razdoblja očuvanja predmetnog projekta ulaganja, kod ulaganja u modernizaciju poslovnih procesa te uz uvjet uvećanja razine produktivnosti po zaposleniku za minimalno 10% u godini nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja u odnosu na razinu produktivnosti po zaposleniku u razdoblju godine dana prije prijave projekta ulaganja za koji se koristi potpora za temeljitu modernizaciju poslovnih procesa. Za velike poduzetnike prihvatljivi troškovi za temeljitu promjenu u proizvodnom procesu za koje se odobrava potpora za modernizaciju poslovnih procesa moraju prelaziti vrijednost amortizacije imovine povezane s djelatnošću koja se modernizira tijekom tri prethodna porezna razdoblja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa od 7,5% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 10% ili se primjeni stopa od 13,5% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

49.4. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije te za ulaganja u modernizaciju poslovnih procesa u visini protuvrijednosti kuna preko 3 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za 100% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:

a) uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s investicijom, prema članku 9. stavku 3. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku 9. stavku 3. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja,

b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 9. stavku 4. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa od 12% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 12% ili se primjeni stopa od 18% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

c) uz uvjet očuvanja početnog stanja zaposlenih utvrđenog prema Zakonu o poticanju ulaganja tijekom cijelog razdoblja korištenja potpora, a ne kraće od minimalnog razdoblja očuvanja predmetnog projekta ulaganja, kod ulaganja u modernizaciju poslovnih procesa te uz uvjet uvećanja razine produktivnosti po zaposleniku za minimalno 10% u godini nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja u odnosu na razinu produktivnosti po zaposleniku u razdoblju godine dana prije prijave projekta ulaganja za koji se koristi potpora za temeljitu modernizaciju poslovnih procesa. Za velike poduzetnike prihvatljivi troškovi za temeljitu promjenu u proizvodnom procesu za koje se odobrava potpora za modernizaciju poslovnih procesa moraju prelaziti vrijednost amortizacije imovine povezane s djelatnošću koja se modernizira tijekom tri prethodna porezna razdoblja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa od 10% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 10% ili se primjeni stopa od 18% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

50. Ukupan iznos porezne olakšice temeljem stečenih prava prema članku 25. Zakona o poticanju ulaganja. Na ovim rednom broju upisuje se ukupan iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit utvrđena sukladno članku 4. Zakona o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) odnosno sukladno članku 43.a Pravilnika. Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.

50.1. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 300.000,00 eura do 1,5 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 100.000,00 eura do 1,5 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 5 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 5% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 10% ili se primjeni stopa od 9% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18%.

50.2. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 65% od propisane stope poreza na dobit, u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 30 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 65% od propisane stope poreza na dobit, u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 6,5% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 10% ili se primijeni stopa od 11,7% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18%.

50.3. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 85% od propisane stope poreza na dobit, u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 85% od propisane stope poreza na dobit, u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 25 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 8,5% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 10% ili se primijeni stopa od 15,3 % ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18%.

50.4. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od preko 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 75 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna preko 8 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa 10% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 10% ili se primijeni stopa od 18% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18%.

51. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos poticanja investicija i ulaganja iskazanih na rednom broju 49. i na rednom broju 50.

52. Na ovome rednom broju iskazuje se ukupni iznos svih olak­šica, oslobođenja i poticaja iskazanih na rednim brojevima 45., 48. i 51.

53. Porezna obveza. Na ovome rednom broju upisuje se iznos koji se izračuna tako da se od rednog broja 44 oduzme redni broj 52.

54. Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu prema članku 30. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos plaćenog poreza u inozemstvu utvrđen na način propisan i u članku 52. ovoga Pravilnika.

55. Porezna obveza za uplatu. Iznos poreza za uplatu utvrđuje se tako da se od rednog broja 53 oduzme redni broj 54. Ako je redni broj 54 veći od rednog broja 53. tada se upisuje 0,00.

56. Uplaćeni predujmovi. Na ovome rednom broju upisuje se podatak o uplaćenim predujmovima poreza na dobit.

57. Razlika za uplatu. Podatak za ovaj redni broj dobije se kada se od rednog broja 55 oduzme redni broj 56.

58. Razlika za povrat. Podatak za ovaj redni broj dobije se kada se od rednog broja 56 oduzme redni broj 55.

59. Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje. Podatak na ovom rednom broju izračunava se tako da se porezna obveza iskazana na rednom broju 53. podijeli s brojem mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit.

(4) Porezni obveznik koji prema stavku 3. točci 37. ili 40. ovoga članka iskazuje prenesene porezne gubitke iz prethodnih poreznih razdoblja, u IX. dijelu Obrasca PD upisuje i podatke o neiskorištenom pravu na prijenos gubitka prema godinama (poreznim razdobljima do jedne godine) nastanka gubitka koji sadrži podatke o: prenesenim poreznim gubicima, dobiti poreznog razdoblja, gubitku iz poreznog razdoblja i iznosu prijenosa gubitka u naredno porezno razdoblje.

čl. 35. Zakona o porezu na dobit Porezna uprava: Prijava poreza na dobit za 2021. godinu - uputa (14.03.2022.) Prijava poreza na dobit za 2019. godinu – uputa (Porezna uprava – 25.5.2020.) Zakon o poticanju ulaganja - sustav poticajnih mjera i programa potpora za ulaganje u RH (mr. sc. Sani Ljubunčić, FIP br. 6/21) Prijava poreza na dobit za 2020. (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 2/21) Porez na dobit - obveza za 2019. i predujmovi u 2020. (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 7/20) Oporezivanje dobiti u uvjetima posebnih okolnosti (Marijana Herceg, FIP br. 7/20) FIP 11/22: Uračunavanje poreza na dobit plaćenog u inozemstvu (30.10.2022.) Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

1.2.1. Sadržaj prijave poreza po tonaži broda

Članak 47.a

(1) Prijava poreza po tonaži broda – Obrazac PT sadrži podatke o poreznom obvezniku, naziv ili ime i prezime, osobni identifikacijski broj (OIB), adresa, popis brodova prema rješenju ministarstva nadležnog za pomorstvo, ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave – poreznog obveznika/opunomoćenika/ovlaštenog poreznog savjetnika, porezno razdoblje, nadležna ispostava Porezne uprave, nadnevak i potpis osobe koja je prijavu primila.

(2) U Prijavu poreza po tonaži broda – Obrascu PT upisuju se podaci na rednim brojevima kako slijedi:

1. Podaci o brodovima i jahtama i izračun porezne obveze. Na ovom rednom broju upisuje se ime broda ili jahte i luka upisa, IMO broj broda ili NIB jahte ili drugog broja u skladu s posebnim propisom, neto tonaža broda ili duljina trupa jahte i neto tonaža, izračun obveze poreza po tonaži broda prema članku 429.e Pomorskog zakonika.

Za svaki brod čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda utvrđuje se i plaća porez u sljedećem godišnjem iznosu:

a) za brodove od 0 do 1000 neto tonaže, za svakih 100 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 270,00 kuna,

b) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 1001 do 10 000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 230,00 kuna,

c) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 10 001 do 25000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 150,00 kuna,

d) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 25 001 do 40 000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 95,00 kuna,

e) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže iznad 40 000 neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 55,00 kuna.

Za svakih nepunih 100 jedinica neto tonaže proporcionalno se utvrđuje porez po tonaži broda. Poslovođa broda plaća porez po tonaži u iznosu od 25% od iznosa navedenih u ovoj podtočki.

Za svaku jahtu čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda utvrđuje se i plaća porez u sljedećem godišnjem iznosu:

a) za jahte duljine trupa do 24 m 3.500,00 kuna,

b) za jahte duljine trupa jednake i veće od 24 metra i od 0 do 3.000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 7.500,00 kuna,

c) za jahte duljine trupa jednake i veće od 24 metra, za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 3.001 do 10.000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 1.500,00 kuna,

d) za jahte duljine trupa jednake i veće od 24 metra, za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 10.001 do 25.000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 1.000,00 kuna.

Za jahtu starosti do pet godina plaća se godišnji iznos poreza po tonaži iz ove podtočke umanjen za 20%.

2. Ukupno utvrđena obveza poreza po tonaži. Na ovom rednom broju upisuje se zbroj porezne obveze utvrđene za svaki brod i iskazane na rednom broju 1.

3. Porez plaćen u inozemstvu. Na ovom rednom broju upisuje se iznos poreza po tonaži broda odnosno istovrsnog poreza koji je plaćen u inozemstvu sukladno članku 429.g Pomorskog zakonika, za brodove navedene pod točkom 1. odnosno za brodove za koje se podnosi prijava poreza po tonaži broda, a uračunati se može iznos najviše do iznosa utvrđenog tuzemnog poreza po tonaži broda za određeni brod.

4. Godišnja obveza poreza po tonaži broda. Na ovom rednom broju upisuje se godišnja obveza poreza po tonaži broda koja se dobije kada se od zbroja iskazanog na rednom broju 2. oduzme iznos poreza plaćenog u inozemstvu odnosno s rednog broja 3.

5. Uplaćeni predujmovi. Na ovom rednom broju upisuje se iznos uplaćenih predujmova poreza po tonaži broda.

6. Razlika za uplatu. Podatak na ovom rednom broju utvrđuje se tako da se od godišnje porezne obveze iskazane na rednom broju 4. oduzme podatak iskazan na rednom broju 5. odnosno uplaćeni predujmovi.

7. Razlika za povrat. Podatak na ovom rednom broju utvrđuje se tako da se od podatka iskazanog na rednom broju 5. odnosno uplaćenih predujmova oduzme podatak iskazan na rednom broju 4. odnosno godišnja porezna obveza.

8. Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje. Na ovom rednom broju upisuje se iznos predujmova za sljedeće porezno razdoblje, a izračunava se tako da se ukupna godišnja porezna obveza utvrđena na rednom broju 4. podijeli s brojem 12.

9. Iznos poreza na dobit. Na ovom rednom broju upisuje se iznos poreza na dobit koji bi bio utvrđen u razdoblju za koje se podnosi porezna prijava da porezni obveznik umjesto poreza na dobit ne plaća porez po tonaži broda.

čl. 35. Zakona o porezu na dobit

1.2.2. Sadržaj izvješća o poslovnim događajima s povezanim osobama

Članak 47.b         

(1) »Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama za razdoblje od ___ do ___« – Obrazac PD-IPO iz članka 46. stavka 2. ovoga Pravilnika dostavlja se ukoliko su tijekom poreznog razdoblja u poslovnim knjigama evidentirani poslovni događaji s povezanim osobama. Za potrebe sastavljanja Obrasca PD-IPO, povezanim osobama smatraju se osobe iz članka 13. stavka 2. Zakona i članka 49. Općeg poreznog zakona.

(2) U Obrazac PD-IPO upisuju se opći podaci o poreznom obvezniku (naziv ili ime i prezime poreznog obveznika, adresa sjedišta ili prebivališta i osobni identifikacijski broj), razdoblje za koje se podnosi obrazac, ime osobe odgovorne za sastavljanje obrasca – poreznog obveznika/opunomoćenika/ovlaštenog poreznog savjetnika, nadnevak i potpis odgovorne osobe. Obrazac PD-IPO sastoji se od četiri dijela:

I.1. Obveze prema povezanim osobama po osnovi primljenih zajmova i kredita

I.2. Potraživanja od povezanih osoba po osnovi danih zajmova i kredita

II.1. Obveze prema povezanim osobama po osnovi nabave roba i usluga

II.2. Potraživanja od povezanih osoba po osnovi isporuke roba i usluga

koji sadrže istovjetne podatke u točkama 1. – 6. i to:

10. Naziv/ime i prezime povezane osobe.

11. Osobni identifikacijski broj (OIB), a iznimno ukoliko osoba nema dodijeljen OIB, upisuje se PDV identifikacijski broj (PDV ID) ili iznimno ukoliko osoba nema OIB ili PDV ID broj upisuje se porezni broj.

12. Sjedište ili prebivalište.

13. Država sjedišta/prebivališta.

14. Na ovom rednom broju upisuje se slovna oznaka (P) ukoliko povezana osoba ili porezni obveznik imaju povlašteni porezni status iz članka 13. stavka 5. točke 1. Zakona.

15. Na ovom rednom broju upisuje se slovna oznaka (G) ukoliko povezana osoba ili porezni obveznik imaju pravo na prijenos poreznog gubitka iz članka 13. stavka 5. točke 2. Zakona.

U dio I.1. i II.1., u točkama 1. – 6., upisuju se podaci o vjerovniku, a u dio I.2. i II.2. podaci o dužniku.

Dio I.1. sadrži i sljedeće podatke:

16. Udio vjerovnika u dionicama ili kapitalu poreznog obveznika izraženo u postotku. Na ovom rednom broju upisuju postotak i osobe iz članka 8. stavka 2. Zakona.

17. Udio vjerovnika u glasačkom pravu poreznog obveznika izraženo u postotku. Na ovom rednom broju upisuju postotak i povezane osobe iz članka 8. stavka 2. Zakona.

18. Druga osnova povezanosti. Ukoliko vjerovnik nema udjela u kapitalu ili glasačkom pravu upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti: član uprave (U), srodnik (S), pravna osoba koja nije član uprave ili srodnik (P), ostale osobe (O). Ukoliko porezni obveznik ima udjele u kapitalu ili glasačkom pravu vjerovnika upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti za člana društva (D).

19. Četverostruka svota, vjerovnikovog udjela u kapitalu ili glasačkom pravu na zadnji dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti, a ukoliko je zajam odobren u prethodnim poreznim razdobljima svota na zadnji dan prvog mjeseca poreznog razdoblja za koje se podnosi.

20. Datum nastanka obveze. Upisuje se datum nastanka obveze prema primljenom zajmu i/ili kreditu u tekućem i/ili prethodnim poreznim razdobljima.

21. Iznos obveze na datum nastanka obveze.

22. Stanje obveze (glavnice) na prvi dan poreznog razdoblja.

23. Stanje obveze (glavnice) na zadnji dan poreznog razdoblja.

24. Kamatna stopa.

25. Obveze za kamate tijekom poreznog razdoblja.

26. Kamate obračunate po stopi iznad propisane (članak 14. Zakona).

27. Kamate obračunate na iznos iznad visine kapitala (članak 8. Zakona).

28. Obveze za kamate na zadnji dan poreznog razdoblja.

Dio I.2. sadrži i sljedeće podatke:

7. Udio dužnika u dionicama ili kapitalu poreznog obveznika izraženo u postotku.

8. Udio dužnika u glasačkom pravu poreznog obveznika izraženo u postotku.

9. Druga osnova povezanosti. Ukoliko dužnik nema udjela u kapitalu ili glasačkom pravu upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti: član uprave (U), srodnik (S), pravna osoba koja nije član uprave ili srodnik (P), ostale osobe (O). Ukoliko porezni obveznik ima udjele u kapitalu ili glasačkom pravu dužnika upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti za člana društva (D).

10. Datum nastanka potraživanja. Upisuje se datum nastanka potraživanja prema danom zajmu i/ili kreditu u tekućem i/ili prethodnim poreznim razdobljima.

11. Iznos potraživanja na datum nastanka potraživanja.

12.Stanje potraživanja (glavnice) na prvi dan poreznog razdoblja.

13.Stanje potraživanja (glavnice) na zadnji dan poreznog razdoblja.

14.Kamatna stopa.

15.Potraživanja za kamate tijekom poreznog razdoblja.

16. Povećanja porezne osnovice za kamate iz članka 14. Zakona.

17. Potraživanja za kamate na zadnji dan poreznog razdoblja.

Dio II.1. sadrži i sljedeće podatke:

7. Udio vjerovnika u dionicama ili kapitalu poreznog obveznika izraženo u postotku.

8. Udio vjerovnika u glasačkom pravu poreznog obveznika izraženo u postotku.

9. Druga osnova povezanosti. Ukoliko vjerovnik nema udjela u kapitalu ili glasačkom pravu upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti: član uprave (U), srodnik (S), pravna osoba koja nije član uprave ili srodnik (P), ostale osobe (O). Ukoliko porezni obveznik ima udjele u kapitalu ili glasačkom pravu vjerovnika upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti za člana društva (D).

10. Nabava roba ili usluga. Upisuje se riječ »roba« ili riječ »usluga«, ovisno o tome radi li se o nabavi roba ili usluga.

11. Iznos obveze na prvi dan poreznog razdoblja.

12. Ukupne obveze nastale tijekom poreznog razdoblja.

13. Iznos obveza na zadnji dan poreznog razdoblja.

Dio II.2. sadrži i sljedeće podatke:

7. Udio dužnika u dionicama ili kapitalu poreznog obveznika izraženo u postotku.

8. Udio dužnika u glasačkom pravu poreznog obveznika izraženo u postotku.

9. Druga osnova povezanosti. Ukoliko dužnik nema udjela u kapitalu ili glasačkom pravu upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti: član uprave (U), srodnik (S), pravna osoba koja nije član uprave ili srodnik (P), ostale osobe (O). Ukoliko porezni obveznik ima udjele u kapitalu ili glasačkom pravu dužnika upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti za člana društva (D).

10. Isporuka roba ili usluga. Upisuje se riječ »roba« ili riječ »usluga«, ovisno o tome radi li se o isporuci roba ili usluga.

11. Iznos potraživanja na prvi dan poreznog razdoblja.

12. Ukupna potraživanja nastala tijekom poreznog razdoblja.

13. Iznos potraživanja na zadnji dan poreznog razdoblja.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka kreditne institucije u Obrazac PD-IPO ne unose podatke o transakcijama obavljenim na novčanom tržištu utvrđenom u smislu posebnog propisa o tržištu kapitala, na kojemu se trgovanje odvija prema jednoznačnim pravilima i po načelima nepristranosti i jednakosti svih sudionika bez unaprijed određenoga kupca.

(4) Ukoliko tijekom poreznog razdoblja kod poreznog obveznika nastanu potraživanja po osnovi danih zajmova ili kredita, odobrenih po istoj kamatnoj stopi, istoj povezanoj osobi, pri čemu ukupan iznos tih potraživanja nastalih u poreznom razdoblju ne prelazi iznos od 150.000,00 kn, takvi zajmovi ili krediti mogu se u Obrascu PD-IPO iskazati u ukupnom iznosu, a ne po pojedinoj transakciji. U tom slučaju se kao datum nastanka obveze ili potraživanja uzima datum nastanka najstarije obveze ili potraživanja, a za sve ostale stavke (osim kamatne stope koja se iskazuje u visini koja je ugovorena) u Obrascu PD-IPO upisuju se zbrojeni iznosi. Navedeni način iskazivanja u Obrascu PD-IPO primjenjuje se na istovjetan način i na obveze po osnovi primljenih kredita ili zajmova od iste povezane osobe.

čl. 35. Zakona o porezu na dobit Poslovne transakcije između povezanih osoba - novo izvješće PD-IPO (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 3/16) Uz Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Ksenija Cipek, Marijana Herceg, FIP br. 2/16) Financije, pravo i porezi: Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama - Obrazac PD-IPO za 2021. (31.01.2022.) Prijavljivanje transakcija između društava „kćeri“ u Obrascu PD-IPO (TEB - 1.9.2021.) Podnošenje jednog PD-IPO obrasca za više poreznih razdoblja (TEB - 1.9.2021.) mr. sc. Ida Dojčić: Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba (7.3.2019.)

1.2.3. Sadržaj prijave poreza na dobit prema novčanom načelu

Članak 47.c

(1) Porezni obveznici koji utvrđuju poreznu osnovicu prema novčanom načelu godišnju poreznu prijavu podnose sukladno članku 46. stavku 1. točki 2. na Obrascu PD-NN koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Porezni obveznik u Obrazac PD-NN upisuje razdoblje za koje podnosi prijavu poreza na dobit prema novčanom načelu, osobni identifikacijski broj (OIB), naziv ili ime i prezime, broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj), nadnevak sastavljanja te ime i prezime i potpis odgovorne osobe (porezni obveznik ili opunomoćenik ili ovlašteni porezni savjetnik). Službena osoba koja je prijavu poreza na dobit prema novčanom načelu primila upisuje nadnevak zaprimanja te se potpisuje.

(3) U Prijavi poreza na dobit prema novčanom načelu – Obrazac PD-NN upisuju se podaci po rednim brojevima kako slijedi:

1. Ukupni prihodi – podatak o visini ukupnog prihoda iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava.

2. Ukupni rashodi – podatak o visini rashoda i troškova iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava.

3. Dobit – podatak o visini dobiti iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja 2, pri čemu je redni broj 1 veći od rednog broja 2.

4. Gubitak – podatak o visini gubitka iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednih brojeva 1 i 2, pri čemu je redni broj 2 veći od rednog broja 1.

5. Iznos rashoda (gubici) od vrijednosnih usklađenja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine.

6. Iznos rashoda (gubici) od vrijednosnih usklađenja financijske imovine.

7. Iznos rashoda vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge.

8. Iznos rashoda od rezerviranja.

9. Iznos rashoda od nerealiziranih tečajnih razlika.

10. Iznos rashoda od ostalih nenovčanih transakcija.

11. Iznos smanjenja potraživanja od poslovnih aktivnosti (bez učinka kamata i bez učinka obveze PDV-a, ukupno nastala tijekom poreznog razdoblja).

12. Iznos smanjenja kratkotrajnih potraživanja po osnovi kamata priznatih u prihode (od svih aktivnosti, ukupno nastala tijekom poreznog razdoblja).

13. Iznos smanjenja vrijednosti zaliha.

14. Iznos povećanja kratkoročnih obveza od poslovnih aktivnosti (bez učinka kamata i bez učinka prava na odbitak pretporeza, ukupno nastala tijekom poreznog razdoblja).

15. Iznos povećanja kratkoročnih obveza po osnovi kamata priznatih u rashode (od svih aktivnosti, ukupno nastala tijekom poreznog razdoblja).

16. Iznos uvećanja prema članku 11.b stavcima 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika (obuhvaća isključene stavke iz prethodnih poreznih razdoblja koje se uvećanjem porezne osnovice uključuju u poreznom razdoblju).

17. Iznos ostalih korekcija koje povećavaju dobit, a koja nisu iskazana na drugim brojevima (stavkama) koje uvećavaju dobit ili smanjuju gubitak.

18. Iznos ukupnih povećanja dobitka/gubitka za nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke/gubitke te određene novčane transakcije i realizirane dobitke/gubitke (zbroj iznosa iskazanih od rednog broja 5. do 17.).

19. Iznos prihoda (dobici) od vrijednosnih usklađenja financijske imovine.

20. Iznos prihoda od rezerviranja.

21. Iznos prihoda od nerealiziranih tečajnih razlika.

22. Iznos prihoda od ostalih nenovčanih transakcija.

23. Iznos povećanja potraživanja od poslovnih aktivnosti (bez učinka kamata i bez učinka obveze PDV-a, ukupno nastala tijekom poreznog razdoblja).

24. Iznos povećanja kratkotrajnih potraživanja po osnovi kamata priznatih u prihode (od svih aktivnosti, ukupno nastala tijekom poreznog razdoblja).

25. Iznos povećanja vrijednosti zaliha.

26. Iznos smanjenja kratkoročnih obveza od poslovnih aktivnosti (bez učinka kamata i bez učinka prava na odbitak pretporeza, ukupno nastala tijekom poreznog razdoblja).

27. Iznos smanjenja kratkoročnih obveza po osnovi kamata priznatih u rashode (od svih aktivnosti, ukupno nastala tijekom poreznog razdoblja).

28. Iznos umanjenja prema članku 11.b stavcima 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika (obuhvaća isključene stavke iz prethodnih poreznih razdoblja koje se umanjenjem porezne osnovice uključuju u poreznom razdoblju).

29. Iznos ostalih korekcija koje smanjuju dobit, a koja nisu iskazana na drugim brojevima (stavkama) koje smanjuju dobit ili povećavaju gubitak.

30. Iznos ukupnog umanjenja dobiti/gubitka za nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke/gubitke te određene novčane transakcije i realizirane dobitke/gubitke (zbroj iznosa iskazanih od rednog broja 19. do 29.).

31. Na ovome rednom broju upisuje se iznos amortizacije iznad svote propisane u članku 12. stavku 13. Zakona, a koji je utvrđen na način propisan i u članku 22. stavku 3. ovoga Pravilnika. Na ovom rednom broju upisuje se i iznos amortizacije dugotrajne imovine iz članka 12. stavka 16. Zakona i svih pripadajućih realiziranih troškova, te troškova najma i svih pripadajućih troškova za koje se uvećava porezna osnovica sukladno članku 12. stavcima 17., 18. i 19. Zakona.

32. Na ovome rednom broju upisuje se iznos 50% realiziranih (podmirenih) troškova iz poreznog razdoblja za reprezentaciju propisanih u članku 7. stavak 1. točka 3. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 23. ovoga Pravilnika.

33. Na ovom rednom broju upisuje se iznos 50% realiziranih (podmirenih) troškova po osnovi troška za osobni prijevoz propisanog u članku 7. stavku 1. točka 4. Zakona.

34. Na ovom rednom broju iskazuju se iznosi manjkova na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak sukladno članku 7. stavku 1. točki 5. Zakona, te članku 26. Pravilnika. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđenih manjkova na imovini iznad visine utvrđene navedenim odlukama, a za koje se uvećava porezna osnovica sukladno navedenim člancima.

35. Iznos izdataka po osnovi realiziranih (podmirenih) rashoda utvrđenih u postupku nadzora s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima koji su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioničara, članova društva i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, te s njima povezanim osobama sukladno članku 7. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos takvih izdataka utvrđenih u postupku nadzora za koje se povećava porezna osnovica. Osim toga, na ovom rednom broju upisuju se realizirani (podmireni) troškovi za prisilnu naplatu poreza i drugih davanja prema članku 7. stavku 1. točki 6. Zakona i članku 27. ovog Pravilnika, realizirani (podmireni) troškovi za zatezne kamate između povezanih osoba prema članku 7. stavku 1. točki 8. Zakona i članku 29. ovog Pravilnika.

36. Dobit kontroliranog inozemnog društava utvrđena prema članku 30.b i 30.c Zakona. Na ovom rednom broju porezni obveznik upisuje iznos dobiti kontroliranog inozemnog društva koja je ostvarena u poreznom razdoblju.

37. Realizirani (podmireni) troškovi po osnovi kazni za prekršaje i prijestupe propisani u članku 7. stavku 1. točki 7. Zakona te utvrđeni na način propisan u članku 28. ovoga Pravilnika.

38. Realizirani prekoračeni troškovi zaduživanja prema članku 30.a Zakona i članku 39.a ovoga Pravilnika.

39. Realizirani (podmireni) troškovi za povlastice i druge oblike imovinskih koristi propisani u članku 7. stavku 1. točki 9. Zakona.

40. Realizirani (podmireni) troškovi za darovanja iznad propisanih svota u članku 7. stavku 1. točki 10. Zakona te utvrđeni na način propisan i u članku 30. ovoga Pravilnika.

41. Realizirani (podmireni) troškovi za kamate na zajmove dioničara i članova društva koji nisu porezno priznati rashod prema odredbama članka 8. Zakona te utvrđenih na način propisan i u članku 32. ovoga Pravilnika.

42. Realizirani (podmireni) troškovi za kamate između povezanih osoba. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos kamata koje nisu porezno priznate prema članku 14. Zakona te utvrđenih na način propisan i u članku 37. ovoga Pravilnika.

43. Amortizacija iznad stopa propisanih u članku 12. stavci 5. i 6. Zakona te utvrđena na način propisan i u članku 22. stavci 1. i 12. ovoga Pravilnika.

44. Povećanje porezne osnovice zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnovice prema članku 5. stavku 1. Zakona na utvrđivanje porezne osnovice prema stavku 7. istog članka Zakona odnosno pri prelasku na novčano načelo prema članku 16. stavku 4. Zakona.

45. Povećanje porezne osnovice po osnovi svih drugih realiziranih (podmirenih) troškova ukoliko nisu uključena ili iskazana na drugim brojevima (stavkama) koje uvećavaju dobit ili smanjuju gubitak. Nadalje, na ovome rednom broju iskazuje se povećanje porezne osnovice za iznos poreznog gubitka za koji je prestalo pravo korištenja sukladno članku 17. stavku 6. Zakona, te članku 38. ovoga Pravilnika, a za koji je prestalo pravo korištenja sukladno članku 17. stavcima 5. i 7. Zakona. Na ovom rednom broju iskazuje se i povećanje porezne osnovice za iznos utvrđen člankom 6. stavkom 7. Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14 i 50/16) i člankom 12.a stavcima 7. i 8. ovoga Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14 i 137/15) u slučaju kada nije izvršen ispravak prijave poreza na dobit prema Općem poreznom zakonu. Na ovom rednom broju iskazuje se i iznos povećanja porezne osnovice utvrđen prema člancima 30.d do 30.i Zakona te ostala povećanja.

46. Ukupna povećanja dobiti/smanjenja gubitka. Na ovome rednom broju upisuje se ukupni iznos od rednog broja 31. do rednog broja 45.

47. Prihodi od primljenih ili iskazanih prihoda od dividendi i udjela u dobiti prema članku 6. stavak 1. točka 1. Zakona te utvrđen na način propisan i u članku 12. ovoga Pravilnika.

48. Potpore prema članku 6. stavku 6. Zakona. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos realiziranih prihoda od potpora primljenih u slučaju nastanka posebnih okolnosti iz članka 6. stavka 6. Zakona, a koji su iskazani u prihodima na rednom broju 1. Na ovom rednom broju upisuje se i iznos prihoda od otpisane obveze prema članku 9. stavku 6. Zakona.

49. Smanjenje porezne osnovice zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnovice prema članku 5. stavku 1. Zakona na utvrđivanje porezne osnovice prema stavku 7. istog članka Zakona odnosno pri prelasku na novčano načelo prema članku 16. stavku 4. Zakona.

50. Smanjenje za realizirane rashode, gubitke ili prihode (primitke) koji nisu bili uključeni u poreznu osnovicu u prethodnim poreznim razdobljima, a nisu iskazani na drugim rednim brojevima (stavkama) koji smanjuju dobit ili uvećavaju gubitak. Na ovome rednom broju upisuje se i iznos amortizacije koja nije bila porezno priznata prema članku 6. stavku 1. točki 4. Zakona zbog odstupanja od propisane metode i propisanih amortizacijskih stopa. Porezna osnovica se umanjuje nakon što je imovina amortizirana u cijelosti, ali najviše u iznosima koji bi bili utvrđeni primjenom amortizacijskih stopa iz članka 12. stavka 6. Zakona (zadnje razdoblje amortizacije i umanjenje porezne osnovice najviše do tog iznosa).

51. Ukupan iznos realiziranog troška državne potpore za istraživačko-razvojne projekte i državne potpore za obrazovanje i izobrazbu. Na ovome rednom broju iskazuje se ukupni iznos državnih potpora iskazanih na rednim brojevima 51.1. i 51.2. prema članku 6. stavku 1. točki 5. Zakona.

51.1. Državna potpora po osnovi realiziranog troška za obrazovanje i izobrazbu. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos državne potpore koju porezni obveznik ostvaruje za obrazovanje i izobrazbu u visini i na način propisan u članku 14. ovoga Pravilnika.

51.2. Državna potpora po osnovi realiziranog troška za istraživačko razvojne projekte. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos državne potpore koju porezni obveznik ostvaruje za istraživačko-razvojne projekte na način propisan u članku 15. ovoga Pravilnika.

52. Ukupna svota smanjenja dobiti ili povećanja gubitka. Na ovome rednom broju iskazuje se ukupna svota od rednog broja 47. do rednog broja 51. za koju se smanjuje dobit ili povećava gubitak.

53. Dobit/gubitak nakon povećanja i smanjenja. Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o osnovici poreza na dobit utvrđenoj po novčanom načelu nakon što su podaci s rednih brojeva 3. ili 4. povećani i/ili smanjeni. Porezna dobit dobije se tako da se rednom broju 3. pribroji redni broj 18. i 46. te oduzmu iznosi iskazani na rednim brojevima 30. i 52. Ako je predznak pozitivan, postoji porezna dobit. Porezna dobit postoji i ako se dobije svota s negativnim predznakom (na ovaj redni broj upisuje se kao pozitivan broj) nakon što se računovodstveni gubitak s rednog broja 4. smanji za iznose s rednih brojeva 18. i 46. te uveća za iznose na rednim brojevima 30. i 52.

54. Preneseni porezni gubitak. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja prema članku 17. Zakona, a za koji se smanjuje redni broj 53.

55. Porezna osnovica. Podatak za ovaj redni broj izračunava se tako da se redni broj 53. smanji za redni broj 54., a rezultat ima pozitivan predznak.

56. Dobit/gubitak nakon povećanja i smanjenja. Ovaj redni broj može imati pozitivan predznak ako je iskazana porezna dobit ili negativan predznak ako je iskazan porezni gubitak. Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako postoji porezni gubitak te ako je preneseni gubitak na rednom broju 57. veći od porezne osnovice nakon povećanja i smanjenja sa rednog broja 53.

57. Preneseni porezni gubitak. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja prema članku 17. Zakona, a za koji se smanjuje ili povećava redni broj 56.

58. Porezni gubitak za prijenos. Na ovome rednom broju iskazuje se gubitak koji se prenosi u naredno razdoblje, a koji ostane nakon iskorištenog iznosa prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja, prema članku 17. Zakona, te za koji se smanjuje ili povećava redni broj 56. Podatak na ovom rednom broju postoji ako redni broj 56. ima negativan predznak te ako ima pozitivan predznak, ali je iznos manji od rednog broja 57.

59. Porezna osnovica. Na ovome rednom broju iskazuje se podatak s rednog broja 55.

60. Porezna stopa. Na ovom rednom broju upisuje se porezna stopa iz članka 28. Zakona, odnosno stopa 18% ili 10% ovisno o visini ostvarenih prihoda iskaznih na rednom broju 1. umanjenom za iznos iskazan na rednom broju 48.

61. Porezna obveza. Na ovome rednom broju upisuje se iznos porezne obveze koji se dobije kada se redni broj 59. pomnoži sa stopom na rednom broju 60.

62. Ukupan iznos porezne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima prema članku 28.a Zakona i članku 42. ovoga Pravilnika.

63. Olakšice i oslobođenja na području Grada Vukovara. Na ovom rednom broju upisuje se iznos porezne olakšice za obveznike poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara ukoliko zadovoljavaju uvjete iz članka 28.a Zakona i članka 42. Pravilnika. Iznos olakšice utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti, a izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti, odnosno porezne osnovice utvrđene od obavljanja djelatnosti na navedenom području primijeni stopa 10% ili 18% ovisno koja je iskazana na rednom broju 60.

64. Olakšice i oslobođenja na području I. skupine. Na ovom rednom broju upisuje se iznos porezne olakšice za obveznike poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske ukoliko zadovoljavaju uvjete iz članka 28.a Zakona. Iznos olakšice utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti, a izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti, odnosno porezne osnovice utvrđene od obavljanja djelatnosti na navedenom području, primijeni stopa 5% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 10% ili se primijeni stopa od 9% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 18%.

65. Ukupan iznos porezne olakšice prema člancima 8., 9., 15.a, 25. i 26. Zakona o poticanju ulaganja. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit nositelju poticajnih mjera, utvrđena sukladno člancima 8. i 9. te članku 15.a Zakona o poticanju ulaganja i člancima 8. i 9. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, odnosno sukladno članku 43.a Pravilnika. Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 61.

65.1. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od minimalno 50.000,00 eura, nositeljima poticajnih mjera, mikropoduzetnicima, stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 5% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 10% ili po stopi od 9% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 18% u razdoblju do pet godina od godine početka investicije:

a) uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana s investicijskim projektom, prema članku 8. stavku 1. Zakona o poticanju ulaganja unutar razdoblja od tri godine od početka ulaganja i/ili članku 8. stavku 1. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja i to unutar razdoblja od godine dana nakon početka investicije,

b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 8. stavku 2. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa od 6% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 12% ili se primijeni stopa od 9% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 18%.

65.2. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od minimalno 150.000,00 eura do 1 milijun eura, odnosno od 50.000,00 eura do 1 milijun eura za ulaganja u centre za razvoj informacijsko-komunikacijskih sustava i softvera, te od 500.000,00 eura do 1 milijun eura za ulaganje u modernizaciju poslovnih procesa, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 5% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 10% ili po stopi od 9% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 18% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:

a) uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s investicijom prema članku 9. stavku 1. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku 9. stavku 1. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja,

b) uz uvjet otvaranja najmanje deset novih radnih mjesta povezanih s investicijom (ulaganjem) u centre za razvoj informacijsko-komunikacijskih sustava i softvera prema članku 9. stavku 1. Zakona o poticanju ulaganja,

c) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 9. stavku 4. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

d) uz uvjet očuvanja početnog stanja zaposlenih utvrđenog prema Zakonu o poticanju ulaganja tijekom cijelog razdoblja korištenja potpora, a ne kraće od minimalnog razdoblja očuvanja predmetnog projekta ulaganja kod ulaganja u modernizaciju poslovnih procesa te uz uvjet uvećanja razine produktivnosti po zaposleniku za minimalno 10% u godini nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja u odnosu na razinu produktivnosti po zaposleniku u razdoblju godine dana prije prijave projekta ulaganja za koji se koristi potpora za temeljitu modernizaciju poslovnih procesa. Za velike poduzetnike prihvatljivi troškovi za temeljitu promjenu u proizvodnom procesu za koje se odobrava potpora za modernizaciju poslovnih procesa moraju prelaziti vrijednost amortizacije imovine povezane s djelatnošću koja se modernizira tijekom tri prethodna porezna razdoblja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa od 5% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 10% ili se primijeni stopa od 9% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 18%.

65.3. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije te za ulaganja u modernizaciju poslovnih procesa u visini protuvrijednosti kuna od 1 do 3 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za 75% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 2,5% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 10% ili po stopi od 4,5% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 18% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:

a) uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s investicijom, prema članku 9. stavku 2. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku 9. stavku 2. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja,

b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 9. stavku 4. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

c) uz uvjet očuvanja početnog stanja zaposlenih utvrđenog prema Zakonu o poticanju ulaganja tijekom cijelog razdoblja korištenja potpora, a ne kraće od minimalnog razdoblja očuvanja predmetnog projekta ulaganja, kod ulaganja u modernizaciju poslovnih procesa te uz uvjet uvećanja razine produktivnosti po zaposleniku za minimalno 10% u godini nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja u odnosu na razinu produktivnosti po zaposleniku u razdoblju godine dana prije prijave projekta ulaganja za koji se koristi potpora za temeljitu modernizaciju poslovnih procesa. Za velike poduzetnike prihvatljivi troškovi za temeljitu promjenu u proizvodnom procesu za koje se odobrava potpora za modernizaciju poslovnih procesa moraju prelaziti vrijednost amortizacije imovine povezane s djelatnošću koja se modernizira tijekom tri prethodna porezna razdoblja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa od 7,5% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 10% ili se primijeni stopa od 13,5% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 18%.

65.4. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna preko 3 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za 100% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:

a) uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s investicijom, prema članku 9. stavku 3. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku 9. stavku 3. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja,

b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 9. stavku 4. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

c) uz uvjet očuvanja početnog stanja zaposlenih utvrđenog prema Zakonu o poticanju ulaganja tijekom cijelog razdoblja korištenja potpora, a ne kraće od minimalnog razdoblja očuvanja predmetnog projekta ulaganja, kod ulaganja u modernizaciju poslovnih procesa te uz uvjet uvećanja razine produktivnosti po zaposleniku za minimalno 10% u godini nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja u odnosu na razinu produktivnosti po zaposleniku u razdoblju godine dana prije prijave projekta ulaganja za koji se koristi potpora za temeljitu modernizaciju poslovnih procesa. Za velike poduzetnike prihvatljivi troškovi za temeljitu promjenu u proizvodnom procesu za koje se odobrava potpora za modernizaciju poslovnih procesa moraju prelaziti vrijednost amortizacije imovine povezane s djelatnošću koja se modernizira tijekom tri prethodna porezna razdoblja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa od 12% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 10% ili se primijeni stopa od 18% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 18%.

66. Ukupan iznos porezne olakšice temeljem stečenih prava prema članku 25. i 26. Zakona o poticanju ulaganja. Na ovim rednom broju upisuje se ukupan iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit utvrđena sukladno članku 4. Zakona o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) odnosno sukladno članku 43.a Pravilnika. Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 61.

66.1. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 300.000,00 eura do 1,5 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 100.000,00 eura do 1,5 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 5 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa od 5% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 10% ili se primijeni stopa od 9% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 18%.

66.2. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 65% od propisane stope poreza na dobit, u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 30 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 65% od propisane stope poreza na dobit, u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa od 6,5% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 10% ili se primijeni stopa od 11,7% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 18%.

66.3. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 85% od propisane stope poreza na dobit, u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 85% od propisane stope poreza na dobit, u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 25 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa od 8,5% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 10% ili se primijeni stopa od 15,3% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 18%.

66.4. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od preko 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 75 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna preko 8 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja.

Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu osnovicu primijeni stopa od 10% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 10% ili se primijeni stopa od 18% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 18%.

67. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos poticanja investicija i ulaganja iskazanih na rednom broju 65. i na rednom broju 66.

68. Na ovome rednom broju iskazuje se ukupni iznos svih olakšica, oslobođenja i poticaja iskazanih na rednim brojevima 62. i 67.

69. Porezna obveza. Na ovome rednom broju upisuje se iznos koji se izračuna tako da se od rednog broja 61. oduzme redni broj 68.

70. Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu prema članku 30. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos plaćenog poreza u inozemstvu utvrđen na način propisan i u članku 52. ovoga Pravilnika.

71. Porezna obveza za uplatu. Iznos poreza za uplatu utvrđuje se tako da se od rednog broja 69. oduzme redni broj 70. Ako je redni broj 70. veći od rednog broja 69. tada se upisuje 0,00.

72. Uplaćeni predujmovi. Na ovome rednom broju upisuje se podatak o uplaćenim predujmovima poreza na dobit.

73. Razlika za uplatu. Podatak za ovaj redni broj dobije se kada se od rednog broja 71. oduzme redni broj 72.

74. Razlika za povrat. Podatak za ovaj redni broj dobije se kada se od rednog broja 72. oduzme redni broj 71.

75. Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje utvrđuju se tako da se porezna obveza iskazana na rednom broju 69. podijeli s brojem mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit.

(4) Porezni obveznik koji prema stavku 3. točki 54. ili 57. ovoga članka iskazuje prenesene porezne gubitke iz prethodnih poreznih razdoblja, u X. dijelu Obrasca PD-NN upisuje i podatke o neiskorištenom pravu na prijenos gubitka prema godinama (poreznim razdobljima do jedne godine) nastanka gubitka koji sadrži podatke o: prenesenim poreznim gubicima, dobiti poreznog razdoblja, gubitku iz poreznog razdoblja i iznosu prijenosa gubitka u naredno porezno razdoblje.

čl. 35. Zakona o porezu na dobit Porezna uprava: Prijava poreza na dobit za 2021. godinu - uputa (14.03.2022.) Prijava poreza na dobit za 2019. godinu – uputa (Porezna uprava – 25.5.2020.) Zakon o poticanju ulaganja - sustav poticajnih mjera i programa potpora za ulaganje u RH (mr. sc. Sani Ljubunčić, FIP br. 6/21) Porez na dobit - obveza za 2019. i predujmovi u 2020. (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 7/20) Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit prema novčanom načelu - Obrazac PD-NN za 2021. (31.01.2022.)

1.2.4. Izvješće o obvezi doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti

Članak 47.d

(1) U skladu s člankom 187. stavkom 1. Zakona o doprinosima, obveznik doprinosa iz članka 183. stavka 1. Zakona o doprinosima koji od obavljanja samostalne djelatnosti utvrđuje dobit, za sebe osobno i sve supoduzetnike koji su obveznici doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti, uz prijavu poreza na dobit obvezno dostavlja »Izvješće o obvezi doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti« – Obrazac PD-DOP.

(2) U Obrazac PD-DOP upisuju se opći podaci o poreznom obvezniku: ime i prezime i osobni identifikacijski broj (OIB) obveznika doprinosa te ime i prezime i osobni identifikacijski broj (OIB) nositelja zajedničke djelatnosti ako se djelatnost obavlja u supoduzetništvu.

(3) Obrazac PD-DOP sadrži i:

1. Razdoblje obavljanja samostalne djelatnosti. Na ovom rednom broju upisuju se podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa obavljao samostalnu djelatnost.

2. Razdoblje obavljanje druge djelatnosti. Na ovom rednom broju upisuju se podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa samostalnu djelatnost obavljao istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja.

3. Broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti. Na ovom rednom broju upisuje se broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti u koji se računa svaki puni mjesec u kojemu je obveznik doprinosa obavljao samostalnu djelatnost uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja samostalne djelatnosti u posljednjem mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad.

4. Broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti. Na ovom rednom broju upisuje se broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti u koji se računa svaki puni mjesec druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u posljednjem mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad.

5. Iznos dobiti. Na ovom rednom broju upisuje se iznos dobiti s r.br. 3. Obrasca PD.

6. Udio poduzetnika/supoduzetnika u dobiti. Na ovom rednom broju upisuje se udio poduzetnika/supozetnika u dobiti izražen u postotku. Ako se djelatnost obavlja samostalno upisuje se 100%.

7. Iznos dobiti poduzetnika/supoduzetnika. Na ovom rednom broju upisuje se umnožak iznosa dobiti (r.br. 5.) i postotka udjela u dobiti (r.br. 6.).

8. Iznos dobiti od druge djelatnosti. Na ovom rednom broju upisuje se iznos dobiti (r.br. 7.) razmjeran broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti (r.br. 4.) u odnosu na broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti (r.br. 3.).

9. Iznos najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti. Na ovom rednom broju upisuje se dio propisane najviše godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dobit za godinu za koju se obveza utvrđuje razmjerna broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti (r.br. 4.).

10. Iznos osnovice za obračun doprinosa. Na ovom rednom broju upisuje se iznos dobiti od druge djelatnosti (r.br. 8.) ako je jednak ili manji od iznosa najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti (r.br. 9.), a ako je veći upisuje se iznos najviše osnovice za mjesece obavljanje druge djelatnosti (r.br. 9.).

11. Iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Na ovom rednom broju upisuje se umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r.br. 10.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti propisane člankom 13. Zakona o doprinosima.

12. Iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. Na ovom rednom broju upisuje se umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r.br. 10.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje propisane člankom 17. Zakona o doprinosima.

13. Iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje. Na ovom rednom broju upisuje se umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r.br. 10.) i stope za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje propisane člankom 14. Zakona o doprinosima.

(4) Svi novčani podaci u Obrascu PD-DOP popunjavaju se u kunama i lipama.

(5) »Izvješće o obvezi doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti za ____ godinu« – Obrazac PD-DOP sastavni je dio ovoga Pravilnika.

čl. 35. Zakona o porezu na dobit

1.3. Utvrđivanje i plaćanje predujmova

Članak 48.

(1) Mjesečni predujam poreza na dobit utvrđuje se razmjerno visini porezne obveze po godišnjem obračunu za prethodnu godinu.

(2) Porezna uprava može na temelju zahtjeva poreznog obveznika i/ili obavljenog nadzora i/ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže, rješenjem utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova ili drugo razdoblje plaćanja predujmova. Rješenje obvezuje poreznog obveznika do podnošenja nove porezne prijave.

(3) Porezna uprava može rješenjem utvrditi za pojedine mjesece poreznog razdoblja različitu visinu predujma poreznim obveznicima koji obavljaju djelatnost sa sezonskim obilježjem. Rješenjem Porezne uprave o različitim visinama mjesečnih predujmova mora se osigurati da ukupni iznos mjesečnih predujmova odgovara iznosu koji bi se naplatio pri ravnomjernoj naplati predujmova tijekom poreznog razdoblja.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka fizičke osobe iz članka 2. stavci 3. i 4. Zakona, koje podnesu zahtjev da će umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit, predujam poreza na dobit u prvoj godini plaćaju u visini predujma poreza na dohodak utvrđenog na temelju porezne prijave za godinu u kojoj je zahtjev podnesen.

(5) Porezni obveznik može zatražiti izmjenu visine predujma pisanim zahtjevom upućenim nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu radi donošenja rješenja o novoj visini predujma. U zahtjevu treba navesti razloge za izmjenu visine predujma. Ako se radi o znatnijem padu poduzetničke aktivnosti u tekućoj odnosno prema prethodnoj poslovnoj godini, porezni obveznik dostavlja temeljna financijska izvješća za proteklo i tekuće porezno razdoblje (Bilancu i Račun dobiti i gubitka). Porezna će uprava na temelju uvida u financijska izvješća, odnosno na temelju poreznog nadzora, ako to ocijeni potrebnim, uvažiti ili odbaciti zahtjev poreznog obveznika. Ako se radi o padu poduzetničke aktivnosti zbog nastale materijalne štete uzrokovane višom silom (požar, potres, poplava, ratna razaranja, terorističke akcije, uništenje imovine poreznog obveznika nakon provalne krađe ili sl.), Porezna uprava može riješiti zahtjev poreznog obveznika na osnovi zapisnika mjerodavnog tijela koje provodi postupak utvrđivanja visine štete, odnosno istražni postupak.

6) Porezni obveznici koji su oslobođeni plaćanja poreza na dobit sukladno posebnim propisima iz članaka 42. – 43.a ovoga Pravilnika, nisu dužni plaćati predujmove poreza na dobit u poreznom razdoblju za koje ostvaruju pravo na oslobođenje plaćanja poreza na dobit.

(7) Porezni obveznik u stečaju i likvidaciji ne plaća predujmove poreza na dobit.

(8) Ako je pravni prednik po bilanci pripajanja, spajanja ili podjele iskazao obvezu poreza na dobit, pravni sljednik tu obvezu plaća u roku iz članka 32. stavak 2. Zakona. Visina predujma utvrđuje se od dana pripajanja, spajanja ili podjele do kraja poreznog razdoblja za pravnog sljednika.

(9) Porezni obveznik koji prema članku 34. stavak 3. Zakona nije dužan plaćati predujmove, može ih plaćati prema vlastitoj odluci.

čl. 34. Zakona o porezu na dobit Utvrđivanje i izmjena predujmova poreza na dobit za 2020. (mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, FIP br. 9/20) Porez na dobit - obveza za 2019. i predujmovi u 2020. (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 7/20) TEB INFO: Kako smanjiti predujmove poreza na dobit? (19.10.2022.) Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.)

IX. POREZ PO ODBITKU

1. Predmet oporezivanja porezom po odbitku

Članak 49.

(1) U naknade prema članku 31. Zakona, za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva, spadaju i naknade za ustupanje prava na uporabu intelektualnog vlasništva koje obuhvaćaju zaštitu prava na reprodukciju književnih, umjetničkih i znanstvenih djela, kinematografskih djela, patenata, zatim prava na uporabu imena proizvoda i zaštitnih znakova, dizajna ili modela, planova, nacrta, tajnih formula ili postupaka, prava na uporabu industrijskog, komercijalnog ili znanstvenog iskustva, prava na patent, licenciju, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodnu formulu, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo, koja su prava zaštićena pravnim propisima i običajima kojima se regulira njihovo stjecanje i uporaba. Ako naknada podliježe obvezi plaćanja poreza na dodanu vrijednost, porez po odbitku plaća se na osnovicu bez poreza na dodanu vrijednost.

(2) Usluga istraživanja tržišta iz članka 31. stavak 6. Zakona podrazumijeva način prikupljanja tržišnih informacija, određivanje obilježja tržišta, mjerenje potencijala tržišta, analizu udjela u tržištu, analizu prodaje, istraživanje trendova poslovanja, kratkoročna i dugoročna predviđanja, ispitivanje ponuda konkurencije, istraživanje cijena, testiranje novih i postojećih proizvoda na tržištu. U usluge istraživanja tržišta ne spadaju usluge promidžbe i reklame.

(3) Porez po odbitku ne plaća se na kamate plaćene za financijski najam dobara.

(4) Uslugama poslovnog savjetovanja iz članka 31. stavak 6. Zakona smatra se svaki oblik poslovnog savjeta ili konzultacije.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ne smatra se uslugama poslovnog savjetovanja održavanje tečajeva, seminara, radionica i sličnih metoda poučavanja, zatim usluge inženjera, arhitekata i slične usluge koje za rezultat imaju pisane podloge o postupanju (idejni i izvedbeni projekti, nacrti, upute i druge isprave o postupanju). Nadalje, ne smatraju se uslugama poslovnog savjetovanja usluge koje se zaračunavaju kao usluge posredovanja i zastupanja u nekom poslu, usluge koje se oporezuju prema članku 21. stavak 1. točka 3. Zakona o porezu na dohodak te usluge korištenja raznih baza podataka.

(6) Ako se obveza za kamate iz članka 31. stavak 4. Zakona podmiruje bez stvarnog plaćanja, kamate se smatraju plaćenima i podliježu plaćanju poreza po odbitku.

(7) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se u slučajevima kada s državom u kojoj inozemni primatelj naknade ima sjedište nije u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(8) Porezni obveznik iz članka 31. stavak 2. Zakona, dužan je mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti pregled svih isplaćenih naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i plaćenom porezu, kao i primijenjenoj stopi poreza po odbitku, istovremeno s predajom porezne prijave poreza na dobit.

(9) U naknade za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva prema članku 31. Zakona spadaju i naknade za softver, stoga se porez po odbitku plaća ako naknada za softver ima elemente autorskih prava ili drugih prava intelektualnog vlasništva odnosno ako se radi o ustupanju autorskih prava na korištenje softvera radi prodaje ili radi daljnjeg razvitka pri čemu se ustupa na vremenski ograničeno korištenje zaštićeno autorsko pravo. Porez po odbitku ne plaća se na naknade za softver ako se radi o kupnji softvera za korištenje.

čl. 31. Zakona o porezu na dobit FIP 8/22: Porezni postupak kod poreza po odbitku (29.07.2022.) Porez na dobit po odbitku od 1.1.2021. (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 9/21) Porezna reforma u području oporezivanja dobiti (Marijana Herceg, FIP br. 1/21) FIP 11/22: Uračunavanje poreza na dobit plaćenog u inozemstvu (30.10.2022.)

2. Obveznik poreza po odbitku

Članak 50.

(1) Poreznim obveznikom u smislu članka 31. Zakona smatra se svaki tuzemni isplatitelj koji plaća naknade inozemnim osobama, poduzetnicima koje nisu fizičke osobe.

(2) Ako inozemna osoba kojoj pripada pravo na naknade iz članka 31. Zakona ima u tuzemstvu registriranu poslovnu jedinicu, a naknada se kao prihod pripisuje tuzemnoj poslovnoj jedinici, ne plaća se porez po odbitku.

(3) Ako tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika plaća poduzetniku osnivaču u inozemstvo naknade iz članka 31. Zakona, plaća se porez po odbitku. Porez po odbitku plaća se i ako se obveza rješava na način koji nije plaćanje.

(4) Tuzemni isplatitelj obvezan je nerezidentima pri svakoj isplati, sukladno članku 31. Zakona, obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku u skladu s odredbama Zakona i/ili ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji su u primjeni.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka obveznik poreza po odbitku u slučaju plaćanja naknada za nastupe inozemnih izvođača iz članka 31. stavka 10. Zakona, može biti i inozemni isplatitelj odnosno nerezident.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka inozemni isplatitelj je dužan pri svakoj isplati obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku, a u roku od 8 dana od dana nastupa dužan je dostaviti potrebne podatke o iznosu ugovorene naknade za nastupe, te vremenu i načinu plaćanja inozemnoj osobi iz članka 31. stavka 10. Zakona.

(7) Podaci iz stavka 6. ovoga članka podnose se Područnom uredu Zagreb, Ispostavi za nerezidente izravno ili putem najbliže ispostave Porezne uprave.

(8) U slučaju kada za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša) ugovor sklapa inozemna osoba koja nije fizička ali u ime i za račun druge osobe, tada dio naknade koja pripada tom ugovaratelju ne podliježu obvezi iz članka 31. stavka 10. Zakona. U tom slučaju ugovaratelj je dužan dostaviti potrebne podatke za primjenu izuzeća.

(9) Ako je u slučaju iz stavka 8. ovoga članka, ugovor za nastupe inozemnih izvođača, sklopljen u ime i za račun osobe koje nije fizička, tada se prilikom plaćanja za taj dio naknade primjenjuju odredbe članka 31. stavka 10. Zakona.

(10) Obveza plaćanja poreza po odbitku pri isplati naknada iz članka 31. stavka 12. Zakona utvrđuje se uvidom u EU popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe na dan isplate koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća EU.

(11) Ispostava Porezne uprave mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja izdaje, na zahtjev nerezidenta, potvrdu o porezu plaćenom u Republici Hrvatskoj.

čl. 31. Zakona o porezu na dobit Porez na dobit po odbitku od 1.1.2021. (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 9/21) FIP 8/22: Porezni postupak kod poreza po odbitku (29.07.2022.) FIP 11/22: Uračunavanje poreza na dobit plaćenog u inozemstvu (30.10.2022.) Domagoj Zaloker: Porez na dobit po odbitku (9.4.2021.)

3. Plaćanje poreza po odbitku

Članak 51.

(1) Tuzemni isplatitelj naknada od kojih se utvrđuje porez po odbitku prema članku 31. Zakona nerezidentima koji su rezidenti država s kojima Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, obvezan je prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku na način određen ugovorom i Zakonom.

(2) Ako Republika Hrvatska ima s državom čiji je porezni obveznik rezident sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbe ugovora primjenjivat će se na način propisan stavcima 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga članka.

(3) Prava iz Ugovora ostvaruju se temeljem obrazaca, ovisno o vrsti isplate:

1. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i —————«

2. »Zahtjev za povrat više plaćenog poreza na kamate prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i —————«

3. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na licence prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i —————«

4. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i —————«.

(4) Ako se pri isplati naknada iz članka 31. Zakona ne plaća porez po odbitku na temelju primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, primatelj naknade može umjesto obrasca Zahtjeva iz stavka 3. dostaviti samo potvrdu o rezidentnosti od nadležnog inozemnog poreznog tijela.

(5) Za primjenu odredaba iz ugovora, obrazac »Zahtjev« treba biti ovjeren od nadležnog inozemnog poreznog tijela. Ovjereni zahtjev podnosi se za svaku isplatu. Iznimno, ako se radi o učestalim isplatama, ovjereni se Zahtjev podnosi pri prvoj isplati, a potom ga je potrebno podnositi svakih dvanaest (12) mjeseci.

(6) Obrasci iz stavka 3. ovoga članka sastoje se od četiri primjerka: primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za isplatitelja, primjerka za inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu upravu Republike Hrvatske. Odgovarajući obrazac podnositelj zahtjeva – nerezident obvezan je ovjeriti pri poreznom tijelu države čiji je rezident. Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, drugi je namijenjen podnositelju zahtjeva, a preostala dva primjerka ovjerenog obrasca s ispunjenim podacima o podnositelju zahtjeva, izjavom podnositelja zahtjeva, vrsti djelatnosti, trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama i drugo podnositelj zahtjeva dostavlja tuzemnom isplatitelju naknade. Tuzemni isplatitelj pri isplati naknade jedan primjerak obrasca dostavlja Poreznoj upravi, a drugi primjerak zadržava za svoje potrebe.

(7) Ako u trenutku isplate naknade nerezidentu tuzemni isplatitelj raspolaže s primjercima obrasca Zahtjeva ili potvrde prema stavcima 3. i 4. ovoga članka, primijenit će odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(8) Ako u trenutku isplate naknade nerezidentu tuzemni isplatitelj ne raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva ili potvrde prema stavcima 3. i 4. ovoga članka, obvezan je prilikom isplate naknade primijeniti odredbe tuzemnog zakona.

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka nerezident može u roku tri godine od isteka godine u kojoj je naknada isplaćena dostaviti Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, ovjereni obrazac Zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaćen.

(10) Za vođenje evidencije o postupanju po zahtjevima u slučajevima iz stavka 6. ovoga članka nadležni su Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured Zagreb.

(11) Tuzemni isplatitelj iz stavka 1. ovoga članka dužan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti pregled svih isplaćenih naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i uplaćenom porezu te primijenjenoj stopi poreza po odbitku istodobno s predajom porezne prijave poreza na dobit.

(12) Obrasci Zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka sastavni su dio ovoga Pravilnika.

čl. 31. Zakona o porezu na dobit Porez na dobit po odbitku od 1.1.2021. (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 9/21) FIP 8/22: Porezni postupak kod poreza po odbitku (29.07.2022.) FIP 11/22: Uračunavanje poreza na dobit plaćenog u inozemstvu (30.10.2022.) Porezni tretman isplate udjela u dobiti inozemnom društvu iz Njemačke (TEB - 1.9.2021.) Potvrda o rezidentnosti (TEB - 1.9.2021.) Naknada za licencu kupljenu za vlastite potrebe (TEB - 1.9.2021.) Plaćanje usluge poslovnog savjetovanja inozemnoj pravnoj osobi (TEB - 1.9.2021.) Isplata dvidende pravnoj osobi iz Francuske (TEB - 1.9.2021.) Domagoj Zaloker: Porez na dobit po odbitku (9.4.2021.)

3.1. Isplate kamata i autorskih naknada između povezanih društava koja se nalaze u različitim državama članicama prema Direktivi 2003/49/EZ

Članak 51.a

(1) U skladu s člankom 31.b stavku 1. Zakona, porez po odbitku se ne plaća na isplate kamata i autorskih naknada između društva koje je rezident Republike Hrvatske ili stalne poslovne jedinice u Republici Hrvatskoj društva iz neke druge države članice EU i povezanog društva u državi članici ili stalne poslovne jedinice u nekoj drugoj državi članici povezanog društva u državi članici prema članku 31. točki 4. Zakona, pod uvjetom da su oni stvarni korisnici kamata ili autorskih naknada.

(2) Stalna poslovna jedinica se smatra isplatiteljem kamata i autorskih naknada samo ako za stalnu poslovnu jedinicu ta isplata predstavlja porezno priznati rashod u Republici Hrvatskoj, u skladu s člankom 31.c stavkom 1. Zakona.

(3) Porezna uprava izdaje potvrdu iz članka 31.c stavka 6. Zakona na temelju zahtjeva poreznog obveznika koji se predaje u svezi s svakim ugovorom o isplati kamata ili autorskih naknada, a sadrži slijedeće isprave i podatke:

1. dokaz o rezidentnosti društva primatelja za porezne svrhe i, kada je potrebno, o postojanju poslovne jedinice potvrđeno od poreznih tijela države članice u kojoj se društvo primatelj smatra rezidentom za porezne svrhe ili u kojoj je poslovna jedinica smještena,

2. dokaz da je društvo primatelj stvarni korisnik u skladu s člankom 31.c stavkom 2. Zakona ili ispunjenju uvjeta u skladu s člankom 31.c stavkom 5. Zakona u slučaju poslovne jedinice,

3. dokaz o ispunjenju uvjeta u skladu s člankom 31.a točkom 3. podtočkom 3.3. Zakona u slučaju društva primatelja,

4. dokaz o minimumu udjela u kapitalu ili kriterij minimalnog raspolaganja pravom glasa u skladu s člankom 31.a točkom 4. Zakona te ispunjavanju uvjeta razdoblja u kome se drže udjeli u kapitalu društva u skladu s člankom 31. b stavkom 3. Zakona,

5. pravnu podlogu za isplatu (ugovor).

(4) Zahtjev iz stavka 3. ovoga članka se podnosi za svaku isplatu, koja se temelji na drugoj pravnoj odnosno ugovornoj podlozi, posebno. Valjanost dokaza koje sadrži zahtjev jest 12 mjeseci od njihova izdavanja.

(5) Porezna uprava obvezna je izdati potvrdu iz stavka 3. ovoga članka u roku od 3 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. Potvrda vrijedi godinu dana od dana izdavanja.

(6) Ako uvjeti za izuzeće od plaćanja poreza po odbitku više nisu ispunjeni, društvo primatelj ili stalna poslovna jedinica obvezni su odmah izvijestiti društvo ili stalnu poslovnu jedinicu koji su isplatili kamate ili autorske naknade. Obvezni su izvijestiti i porezno tijelo države izvora.

(7) Ako su društvo ili stalna poslovna jedinica koji isplaćuju kamate ili autorske naknade platili porez po odbitku, a bili su ispunjeni uvjeti za njegovo neplaćanje, može se od Porezne uprave zatražiti povrat plaćenog poreza. U tom slučaju Porezna uprava može zatražiti isprave i podatke iz stavka 3. ovoga članka. Zahtjev za povrat poreza mora se podnijeti u roku od dvije godine od dana kada su kamate ili autorske naknade isplaćene.

(8) Porezna uprava obvezna je izvršiti povrat plaćenog poreza u roku od godine dana od dana podnošenja zahtjeva za povrat poreza i podnošenja isprava i podataka, ako su opravdano zatraženi. Ako Porezna uprava u propisanom roku ne izvrši povrat plaćenog poreza, primatelj, društvo ili stalna poslovna jedinica, imaju pravo, od isteka toga roka, na zateznu kamatu, u skladu s posebnim propisima, na iznos poreza koji je trebao biti vraćen.

(9) Društvom iz države članice EU iz članka 31.a točke 3. podtočke 3.1. Zakona smatra se društvo ustrojeno u jednom od oblika koji se navode u Dodatku C koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(10) Društvom iz države članice EU iz članka 31.a točke 3. podtočke 3.3. Zakona smatra se društvo koje je obveznik jednog od poreza iz Dodatka D, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

čl. 31.c Zakona o porezu na dobit FIP 8/22: Porezni postupak kod poreza po odbitku (29.07.2022.) Povrat plaćenog poreza na dobit po odbitku (Pitajte TEB, Domagoj Zaloker, FIP br. 10/21) Porez na dobit po odbitku od 1.1.2021. (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 9/21) TEB INFO: Porezni tretman isplate kamata i autorskih naknada između povezanih društava različitih država članica EU (24.08.2022.) Plaćanje licence povezanom društvu iz druge države članice EU (TEB - 1.9.2021.) Povrat plaćenog poreza na dobit po odbitku (TEB - 1.9.2021.)

3.2. Isplata dividendi i udjela u dobiti između matičnih društava i povezanih društava iz različitih država članica prema Direktivama 1990/435/EEZ, 2003/123/EZ i 2006/98/EZ

Članak 51.b

(1) Porezni obveznik koji porez po odbitku, po osnovi dividendi i udjela u dobiti, ne plaća sukladno članku 31.e Zakona, obvezan je Poreznoj upravi u roku od 15 dana, za svaku isplatu posebno, dostaviti:

1. dokaz o rezidentnosti primatelja za porezne svrhe u trenutku isplate,

2. dokaz o minimalnom izravnom udjelu iz članka 31.e stavka 1. točke 1. Zakona i razdoblju trajanja uvjeta iz članka 31.e stavka 1. točke 2. Zakona u trenutku isplate,

3. dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članka 31.e stavka 2. točke 1. Zakona u trenutku isplate.

(2) Primatelj dividende i udjela u dobiti ispunjava uvjete iz članka 31.e stavka 2. točke 1. Zakona, ako ima jedan od oblika navedenih u Dodatku E, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Primatelj dividende i udjela u dobiti ispunjava uvjete iz članka 31.e stavka 2. točke 3. Zakona, ako je obveznik jednog od poreza navedenog u Dodatku F, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(4) Ukoliko u trenutku isplate nije ispunjen uvjet minimalnog zadržavanja udjela u neprekinutom razdoblju od 24 mjeseca iz članka 31.e stavka 1. točke 2. Zakona, ali je ispunjen uvjet iz točke 1. toga članka, isplata se može izvršiti neoporezivo pod uvjetom da porezni obveznik uz dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka dostavi bankovnu garanciju nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka bankovna garancija mora glasiti na iznos porezne obveze koja bi se obračunala kada bi se isplaćena dividenda ili udio u dobiti oporezivali. Porezna uprava može unovčiti bankovnu garanciju ako primatelj dividende nije raspolagao 24 mjeseca najnižim udjelom iz stavka 1. ovoga članka. Garancija istječe protekom 24 mjeseca od stjecanja udjela.

(6) Odgovarajućom bankovnom garancijom smatra se bankovna garancija banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili Europskoj uniji, kojom se banka neopozivo obvezala da će na prvi poziv Porezne uprave bez pogovora, na poseban račun poreznog tijela uplatiti iznos iz stavka 4. ovoga članka, s rokom valjanosti do dana ispunjenja uvjeta.

čl. 31.e Zakona o porezu na dobit Porez po odbitku pri isplati dividendi (Porezna uprava – 18.4.2017.) FIP 8/22: Porezni postupak kod poreza po odbitku (29.07.2022.) Porez na dobit po odbitku od 1.1.2021. (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 9/21) TEB: Isplata dobiti matici u EU (08.09.2022.) Isplata dvidende pravnoj osobi iz Francuske (TEB - 1.9.2021.)

X. URAČUNAVANJE POREZA PLAĆENOG U INOZEMSTVU

Članak 52.

(1) Ako tuzemni porezni obveznik obavlja djelatnost u inozemstvu preko poslovne jedinice ili ostvaruje prihode po nekoj drugoj osnovi na koje plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez, tako plaćeni porez u inozemstvu uračunat će se u tuzemni porez do propisanog iznosa, ako su prihodi ili dobit na koju je plaćen porez u inozemstvu uključeni u poreznu osnovicu.

(2) Ako porezni obveznik plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez u više različitih država, ukupno plaćeni porezi uračunat će mu se u tuzemni porez do propisanog iznosa.

(3) Iznos inozemnog poreza koji se može uračunati u tuzemni porez izračunava se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa, te tako dobiveni iznos predstavlja najviši iznos koji se može uračunati. Ako je u inozemstvu porez plaćen po stopi nižoj od 18% ili 12%, ovisno i tome koju stopu porezni obveznik primjenjuje u poreznom razdoblju prema članku 28. Zakona, tada se u tuzemni porez uračunava stvarno plaćeni porez.

(4) Dodatna umanjenja iz članka 30. stavka 2. Zakona jesu poticaji u obliku poreznih olakšica ili oslobođenja iz članka 42. i članka 43.a ovoga Pravilnika, propisani posebnim propisima.

(5) U svrhu korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu, uz poreznu prijavu prilaže se dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu. Ako se taj dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja porezne prijave, dostavlja se najkasnije u roku 60 dana nakon proteka roka za predaju porezne prijave u inozemstvu.

(6) Poreznom obvezniku čije je kontrolirano inozemno društvu platilo porez na dobit u inozemstvu, za dobit koja je temeljem članka 30.b i članka 30.c Zakona bila uključena u poreznu osnovicu, tako plaćeni porez, sukladno članku 30.c stavku 3. Zakona, uračunat će se u tuzemni porez uzimajući u obzir dobit kontroliranog inozemnog društva koja je uključena u poreznu osnovicu u odnosnu na ukupnu dobit toga kontroliranog inozemnog društva.

(7) Porezni obveznik koji u inozemstvu ima poslovnu jedinicu dostavlja poreznu prijavu za ukupno poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu, a u privitku porezne prijave obračun poreza koji se uračunava u tuzemni porez.

(8) Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave i ovjereni preslik porezne prijave podnesene u inozemstvu (ovjerava porezno tijelo ili ovlašteni porezni savjetnik), ovjereni prijevod te porezne prijave.

čl. 30. Zakona o porezu na dobitUračunavanje poreza na dobit plaćenog u inozemstvu (mr. sc. Ida Dojčić, FIP br. 4/15) FIP 11/22: Uračunavanje poreza na dobit plaćenog u inozemstvu (30.10.2022.) Financije, pravo i porezi: Prijava poreza na dobit za 2021. (29.12.2021.) mr. sc. Ida Dojčić: Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu (2.9.2021.) Uračunavanje poreza na dobit plaćenog u Njemačkoj (TEB - 1.9.2021.) Uračunavanje poreza na dobit plaćenog u inozemstvu (TEB - 1.9.2021.)

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 53.

(1) Pri isplati naknada za poslovno savjetovanje koje je obavljeno do kraja 2004. godine, ne primjenjuje se članak 31. stavak 1. Zakona, a u skladu s člankom 39. Zakona.

(2) Poslovnim savjetovanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se savjetovanje koje je obavljeno i evidentirano kao trošak do 31. prosinca 2004. Ako usluge poslovnog savjetovanja nisu u cijelosti obavljene, smatraju se obavljenima u dijelu u kojem su obavljene i evidentirane kao trošak do 31. prosinca 2004. Obavljenim uslugama poslovnog savjetovanja smatraju se i usluge koje nisu obavljene a plaćene su do 31. prosinca 2004.

(3) Odredbe članaka 42. i 43. ovoga Pravilnika primjenjuju se do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine« br. 90/05).

(4) Od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit, brisana su oslobođenja i olakšice iz članaka 21., 22., 23. i 24. Zakona i stavka 3. ovoga članka i propisane su u posebnim propisima. Brisane olakšice iz članka 21. Zakona propisane su u članku 13.a. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine« br. 44/96, 57/96,124/97, 78/99, 73/00, 07/00, 127/00, 88/02, 42/05 i 90/05); iz članka 22. Zakona propisane su u članku 30.a. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (»Narodne novine« br. 44/01 i 90/05); iz članka 23. Zakona propisane su u članku 7.b. Zakona o brdsko-planinskim područjima (»Narodne novine« br. 12/02, 32/02, 117/03, 42/05 i 90/05) i iz članka 24. Zakona propisane su u članku 7.b. stavci 2. i 3. Zakona o slobodnim zonama (»Narodne novine« br. 44/96 i 92/05).

(5) Porezni obveznici koji imaju pravo na smanjenje porezne osnovice za neiskorišteni dio olakšice za svotu plaća i doprinosa na plaću novih zaposlenika za razdoblje za koje se utvrđuje porez na dobit, a koja je isplaćena do dana podnošenja porezne prijave, i porezni obveznici koji imaju pravo na smanjenje porezne obveze s naslova poticanja ulaganja, stečenih na temelju odredbi članka 6. stavak 1. točka 6, Zakona, mogu to pravo koristiti do isteka prava.

Članak 54.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o porezu na dobit (»Narodne novine« br. 1/05 i 14/05).

(2) Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

----------

U Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 133 od 27.12.2007.) objavljen je članak 16. koji glasi

Članak 16.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama« a primjenjuje se i na porezne obveznike koji podnose prijavu poreza na dobit za 2007. u 2008. godini.

----------

U Pravilniku o izmjenama Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 156 od 31.12.2008.) objavljen je članak 5. koji glasi

Članak 5.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se i u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2008. godinu.

----------

U Pravilniku o izmjenama Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 146 od 9.12.2009.) objavljen je članak 2. koji glasi

Članak 2.

Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2010.

----------

U Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 123 od 4.11.2010.) objavljen je članak 22. koji glasi

Članak 22.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se i u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2010. godinu.

----------

U Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 137 od 30.11.2011.) objavljen je članak 5. koji glasi

Članak 5.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 2. i 4. ovoga Pravilnika koje stupaju na snagu danom prijema Republike Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji.

----------

U Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 61 od 1.6.2012.) objavljeni su članci 10. i 11. koji glase

Članak 10.

Mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika: »Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------« i Prijava poreza na dobit – Obrazac PD koji se primjenjuje u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2012. godinu.

Članak 11.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, osim članka 9. ovoga Pravilnika, koji stupa na snagu danom prijema Republike Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji.

----------

U Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 146 od 28.12.2012.) objavljeni su članci 4. i 5. koji glase

Članak 4.

Mijenja se i sastavni je dio ovog Pravilnika Prijava poreza na dobit – Obrazac PD koji se primjenjuje u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2012. godinu.

Članak 5.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se i u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2012. godinu.

----------

U Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 160 od 31.12.2013.) objavljeni su članci 11. i 12. koji glase

Članak 11.

(1) Odredbe o olakšicama za područja posebne državne skrbi, brdsko-planinska područja i područje Grada Vukovara iz članka 42. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 146/12) primjenjuju se za 2013. godinu pri podnošenju Prijave poreza na dobit za 2013.

(2) U Prijavi poreza na dobit – Obrascu PD za 2013. godinu upisuju se podaci prema članku 47. stavku 3. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 146/12), osim podataka na točkama 18. i 59. Obrasca PD na koje se upisuju podaci utvrđeni člankom 7. stavcima 1. i 5. ovoga Pravilnika. Prijava poreza na dobit – Obrazac PD za 2013. godinu mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika.

(3) Mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika Prijava poreza na dobit – Obrazac PD koji se primjenjuje u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za porezna razdoblja od 1. siječnja 2014. godine.

Članak 12.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama« i primjenjuje se pri podnošenju prijave poreza na dobit za 2013. godinu, osim članaka 5. i 6. i članka 7. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Pravilnika koji se primjenjuju pri podnošenju prijave poreza na dobit za 2014. godinu.

----------

U Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 12 od 31.1.2014.) objavljeni su članci 4. - 6. koji glase

Članak 4.

Mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika Prijava poreza na dobit – Obrazac PD koji se primjenjuje u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za porezna razdoblja od 1. siječnja 2014. godine.

Članak 5.

(1) Porezni obveznici kojima je porezno razdoblje različito od kalendarske godine, a koje počinje tijekom 2013. godine i završava tijekom 2014. godine, prijavu poreza na dobit za to razdoblje podnose na obrascu Prijava poreza na dobit – Obrazac PD za 2013. godinu, propisanom člankom 11. stavkom 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, broj 160/13).

(2) Porezni obveznici kojima je porezno razdoblje različito od kalendarske godine, a započelo je tijekom 2013. godine i završava tijekom 2014. godine, u prijavi poreza na dobit za to razdoblje iskazuju poreznu olakšicu iz članka 42. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 146/12) na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama do 31. prosinca 2013. godine, i tom iznosu pribrajaju poreznu olakšicu za potpomognuta područja iz članka 5. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, broj 160/13) na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama od 1. siječnja 2014. do kraja toga poreznog razdoblja.

Članak 6.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

----------

U Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 157 od 31.11.2014.) objavljeni su članci 14. i 15. koji glase

Članak 14.

(1) U Obrascu PD koji je sastavni dio Pravilnika o porezu na dobiti (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13 i 12/14) i koji se primjenjuje u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2014. godinu, na rednim brojevima 46. i 47. riječi: »čl. 48.a« zamjenjuju se riječima: »čl. 28.a«, a sukladno članku 47. stavak 3. točka 46. i 47. toga Pravilnika.

(2) Iznimno od članka 3. stavka 1. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13 i 12/14), porezni obveznik iz članka 2. stavka 3., Zakona izjavu o plaćanju poreza na dobit umjesto poreza na dohodak za 2015. godinu, može dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 20. siječnja 2015. godine.

(3) Ovaj Pravilnik primjenjuje se u postupku podnošenja prijava poreza na dobit za 2014. godinu i nadalje, osim odredbi članka 6. i članka 11. stavka 2. koje se primjenjuju u postupku podnošenja prijava poreza na dobit za 2015. godinu i nadalje.

(4) Mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika Dodatak E iz članka 51.b stavka 2. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13 i 12/14).

Članak 15.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

----------

U prijelaznim i završnim odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 137 od 23.12.2015.) objavljeni su članci 10. i 11. koji glase

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 10.

(1) Odredbe članka 7. i članka 9. ovoga Pravilnika primjenjuju se u postupku podnošenja Prijave poraza na dobit za 2016. godinu, za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2016. godine.

(2) Mijenja se i dopunjuje Prijava poreza na dobit – Obrazac PD koja je sastavni dio ovoga Pravilnika, a primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2015. godinu i nadalje.

Članak 11.

Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu prvog dana nakon objave, osim članka 7. i članka 9. ovoga Pravilnika koji stupaju na snagu 1. siječnja 2016. godine.

U prijelaznim i završnim odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 1 od 2.1.2017.) objavljeni su članci 21. - 23. koji glase

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 21.

(1) Mijenja se i dopunjuje Prijava poreza na dobit – Obrazac PD koja je sastavni dio ovoga Pravilnika, a primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za razdoblja koja počinju teći nakon 1. siječnja 2017. godine i nadalje.

(2) Prijava poreza na dobit prema novčanom načelu – Obrazac PD-NN sastavni je dio ovoga Pravilnika i primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit prema novčanom načelu za razdoblja koja počinju teći nakon 1. siječnja 2017. godine i nadalje.

(3) Izvješće o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu – Obrazac PD-PO sastavni je dio ovoga Pravilnika, a primjenjuje se za razdoblja koja počinju teći nakon 1. siječnja 2017. godine i nadalje.

(4) Mijenja se i dopunjuje Obrazac PD-IPO koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, a primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2016. godinu i nadalje.

(5) Izvješće o obvezi doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti – Obrazac PD-DOP primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2017. godinu i nadalje odnosno za razdoblja koja počinju teći nakon 1. siječnja 2017. godine i nadalje.

Članak 22.

(1) Ovaj Pravilnik primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2017. godinu i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2017. godine, osim članka 2. u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje neautentičnih aranžmana, članka 5. i članka 16. ovoga Pravilnika koji se primjenjuju u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2016. godinu i nadalje.

(2) Rok u kojemu porezni obveznici obavještavaju Poreznu upravu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu ili u paušalnom iznosu, iznimno od članka 2. ovoga Pravilnika, za 2017. godinu produžuje se do 31. siječnja 2017. godine.

(3) Porezni obveznici koji su izvršili umanjenje porezne osnovice temeljem porezne olakšice za reinvestiranu dobit nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika primjenjuju odredbe članka 12.a stavka 9. i 10. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14 i 137/15).

(4) Iznimno od članka 47. stavka 3. točke 59. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14 i 137/15), pri izračunu predujma poreza na dobit iz članka 34. stavka 1. Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14 i 50/16) za 2017. godinu, temeljem prijave poreza na dobit za 2016. godinu, primjenjuju se porezne stope iz članka 28. Zakona, pri čemu se ne uzima u obzir umanjenje porezne obveze iskazane po osnovi članka 28.a stavka 2. Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14 i 50/16).

Članak 23.

Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu prvog dana nakon objave osim članka 1., članka 2. u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje paušalne osnovice poreza na dobit u visini od 45.000,00 kuna, članka 14. stavak 2. i članka 17. u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje troškova sredstava za osobni prijevoz koji stupaju na snagu 2. siječnja 2018. godine.

----------

U prijelaznim i završnim odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 2 od 5.1.2018.) objavljeni su članci 8. - 10. koji glase

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 8.

(1) Mijenja se Prijava poreza na dobit prema novčanom načelu – Obrazac PD-NN koja je sastavni je dio ovoga Pravilnika, a primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit prema novčanom načelu za razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2017. godine i nadalje.

(2) Mijenja se i dopunjuje Izvješće o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu – Obrazac PD-PO koje je sastavni je dio ovoga Pravilnika, a primjenjuje se za razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2017. godine i nadalje.

Članak 9.

Ovaj Pravilnik primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2017. godinu i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2017. godine.

Članak 10.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

----------

U prijelaznim i završnim odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 1 od 2.1.2019.) objavljeni su članci 15. - 17. koji glase

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 15.

(1) U Prijavi poreza na dobit – Obrascu PD za 2018. godinu upisuju se podaci prema članku 47. stavku 3. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17 i 2/18) i članku 8. stavcima 2., 7., 8., 9. i 10. ovoga Pravilnika. Prijava poreza na dobit – Obrazac PD za 2018. godinu mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika.

(2) U Prijavi poreza na dobit prema novčanom načelu – Obrascu PD-NN za 2018. godinu upisuju se podaci prema članku 47.c stavku 3. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17 i 2/18) i članku 9. stavcima 2., 7., 8., 9. i 10. ovoga Pravilnika. Prijava poreza na dobit prema novčanom načelu – Obrazac PD-NN za 2018. godinu mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika.

(3) Mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika Prijava poreza na dobit – Obrazac PD i Prijava poreza na dobit prema novčanom načelu – Obrazac PD-NN koji se primjenjuju u postupku podnošenja Prijave poreza na dobit i Prijave poreza na dobit prema novčanom načelu za razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2019. godine i nadalje.

(4) Izvješće o dobiti kontroliranog inozemnog društva za razdoblje od___ do___ – Obrazac PD-KID sastavni je dio ovoga Pravilnika, a primjenjuje se za razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2019. godine i nadalje.

Članak 16.

(1) Ovaj Pravilnik primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit i prijave poreza na dobit prema novčanom načelu za 2019. godinu i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2019. godine, osim odredbi članka 5., članka 9. stavka 2., 7., 8., 9. i 10. i članka 10. stavaka 2., 7., 8., 9. i 10., koje se primjenjuju prilikom podnošenja prijave poreza na dobit za 2018. godinu i nadalje.

(2) Odredbe članka 7. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17 i 2/18) ostaju na snazi i primjenjuju se do donošenja izmjena Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona kojima će se pojasniti postupci vezani uz stalne poslovne jedinice nerezidenata.

(3) Projekti i korisnici koji su ostvarili pravo na potporu na temelju mjere državne potpore za istraživačko-razvojne projekte koja se provodila od 2007. do 2014. godine u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 60/15 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 131/17) i Pravilnikom o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (»Narodne novine«, br. 116/07) ostvaruju pravo na potporu prema članku 15. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17 i 2/18) do završetka projekata.

Članak 17.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

----------

U Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 1 od 2.1.2020.) objavljeni su članci 14. - 16. koji glase

Članak 14.

(1) Mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika Prijava poreza na dobit – Obrazac PD, a primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2020. godinu i nadalje, odnosno za razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2020. i nadalje.

(2) Mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika Prijava poreza na dobit prema novčanom načelu – Obrazac PD-NN, a primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit prema novčanom načelu za 2020. godinu i nadalje, odnosno za razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2020. i nadalje.

(3) Mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika Prijava poreza po tonaži broda – Obrazac PT, a primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza po tonaži broda za 2020. godinu i nadalje, odnosno za razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2020. godine i nadalje.

(4) Mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika Izvješće o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu – Obrazac PD-PO, koji se primjenjuje u postupku utvrđivanja paušalne obveze poreza na dobit za 2020. godinu i nadalje, odnosno za razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2020. godine i nadalje, a sadrži i dodatak obračuna spomeničke rente i turističke članarine čiji sadržaj je propisan posebnim propisima.

(5) Iznimno od članka 11.a stavka 10. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, broj 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17, 2/18 i 1/19), predujam poreza na dobit u paušalnom iznosu za 2020. godinu utvrdit će se prema Izvješću o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu – Obrascu PD-PO za 2019. odnosno prema visini ostvarenog prihoda u 2019. godini bez izdavanja rješenja.

(6) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, porezni obveznici koji su tijekom 2018. godine utvrđivali poreznu osnovicu prema novčanom načelu, ako su zbog ostvarenih prihoda u 2018. godini trebali za 2019. godinu utvrditi poreznu osnovicu prema članku 5. stavku 1. Zakona, mogu, ukoliko nisu tijekom 2019. godine ostvarili prihode veće od 7.500.000,00 kuna, osnovicu poreza na dobit za 2019. godinu utvrditi prema novčanom načelu.

(7) Na postupke podnošenja i obrade prijava propisanih Pravilnikom o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17, 2/18 i 1/19), za 2019. godinu primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16 i 106/18) i toga Pravilnika.

Članak 15.

Ovaj Pravilnik primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit, prijave poreza na dobit prema novčanom načelu, izvješća o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu i prijave poreza po tonaži broda za 2020. godinu i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2020., osim članka 7. u dijelu kojim se u Pravilnik o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17, 2/18 i 1/19) dodaje članak 39.g, a koji se primjenjuje u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2022. godinu i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2022.

Članak 16.

Ovaj Pravilnik objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu dan nakon objave.

----------

U Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 59 od 20.5.2020.) objavljeni su članci 8. i 9., koji glase

Članak 8.

(1) Mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika Prijava poreza na dobit – Obrazac PD, a primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2020. godinu i nadalje, odnosno za razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2020. i nadalje, ako ta porezna razdoblja nisu završila prije stupanja na snagu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, broj 32/20).

(2) Mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika Prijava poreza na dobit prema novčanom načelu – Obrazac PD-NN, a primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit prema novčanom načelu za 2020. godinu i nadalje, odnosno za razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2020. i nadalje, ako ta porezna razdoblja nisu završila prije stupanja na snagu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, broj 32/20).

(3) Ovaj Pravilnik primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit i prijave poreza na dobit prema novčanom načelu za 2020. godinu i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja su počela teći od 1. siječnja 2020. godine, ako ta porezna razdoblja nisu završila prije stupanja na snagu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, broj 32/20).

(4) Ovaj Pravilnik primjenjuju i porezni obveznici koji podnose prijavu poreza na dobit ili prijavu poreza na dobit prema novčanom načelu za porezno razdoblje započeto prije 1. siječnja 2020. godine, ako porezno razdoblje za koje se podnosi nije isteklo prije stupanja na snagu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, broj 32/20) na način da podatak o primljenim potporama iz članka 1. toga Zakona uz ostale podatke iskazuju na Obrascu PD na rednom broju 28. ili na Obrascu PD-NN na rednom broju 48.

Članak 9.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

----------

U Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit​ (Nar. nov., br. 1 od  4.1.2021.) objavljeni su članci 9. - 11. koji glase

Članak 9.

Mijenja se Izvješće o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu – Obrazac PD-PO i sastavni je dio ovoga Pravilnika, a primjenjuje se za razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2021. godine i nadalje.

Članak 10.

(1) Ovaj Pravilnik primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit, prijave poreza na dobit prema novčanom načelu, izvješća o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu za 2021. godinu i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2021.

(2) Iznimno od članka 47. stavka 3. točke 59. i članak 47.c stavka 3. točke 75. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17, 2/18, 1/19, 1/20 i 59/20), pri izračunu predujma poreza na dobit iz članak 5.b stavka 5. i članka 34. stavka 1. Zakona o porezu na dobit (177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 138/20) za 2021. godinu, temeljem prijave poreza na dobit za 2020. godinu, primjenjuju se porezne stope iz članka 28. Zakona.

Članak 11.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

OBRASCI

PD-PO

 

PD-KID

 

PD

 

PT

 

PD-IPO

 

PD-NN

 

PD-DOP

 

OBRAZAC DIVIDENDE - Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

 

OBRAZAC KAMATE - Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza na kamate i slična davanja prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

 

OBRAZAC LICENCE -Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza na licence i slična davanja prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

 

OBRAZAC OSTALA DJELA - Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj, prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

----------

DODACI

 

DODATAK A Pravilnika o porezu na dobit - POPIS DRUŠTAVA IZ ČLANKA 20.a TOČKE 1. PODTOČKE 1.1. ZAKONA O POREZU NA DOBIT

 

DODATAK B Pravilnika o porezu na dobit - POPIS POREZA IZ ČLANKA 20.a TOČKE 1. PODTOČKE 1.3. ZAKONA O POREZU NA DOBIT

 

DODATAK C Pravilnika o porezu na dobit - POPIS DRUŠTAVA IZ ČLANKA 31.a TOČKE 3. PODTOČKE 3.1. ZAKONA O POREZU NA DOBIT

 

DODATAK D Pravilnika o porezu na dobit - POPIS POREZA IZ ČLANKA 31.a TOČKE 3. PODTOČKE 3.3. ZAKONA O POREZU NA DOBIT

 

DODATAK E Pravilnika o porezu na dobit - Popis društava iz članka 31.e stavka 2. točke 1. Zakona o porezu na dobit

 

DODATAK F Pravilnika o porezu na dobit - Popis poreza iz članka 31.e stavka 2. točke 3. Zakona o porezu na dobit

Proučite relevantne porezne zakone koji su vam nužni u svakodnevnom poslovanju, s poveznicama na provedbene propise, mišljenja Porezne uprave, TEB-ove stručne članke i tekstove i pisana mišljenja.
Nazovite 01 4571 640 za podršku ili pošaljite svoj upit na porezi@teb.hr.

FIKSNI TEČAJ KONVERZIJE: 1 EUR = 7,53450 KN